Prema riječima Saše Grabovca, izvršnog direktora Udruženja ekonomista RS SVOT , ekonomski parametri u BiH pokazuju da ovo istraživanje oslikava stvarno stanje kada je u pitanju kupovna moć, odnosno nemoć građana. “Nažalost, veći dio bh. građana sebi ne može priuštiti ni elementarni dio potreba. Odnos između prihoda stanovništva i onoga što mogu kupiti tim novcem nažalost nije povoljan”, pojašnjava Grabovac.
Predsjednica Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH Gordana Bulić najavljuje da građane BiH očekuje još teži period. “U BiH je nezaposleno više od polovine radno sposobnih građana, a plate se u većini slučajeva kreću od 700 do 800 KM. Pošto polovina radno sposobnih ne radi, jedna četvoročlana porodica ima veoma malu kupovnu moć.
Rješenje ovog problema moglo bi se dogoditi tek kad bi se povećala stopa zaposlenosti i visina primanja građana”, smatra Bulićeva. Komentarišući ovo istraživanje, pomoćnik ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH Ljubica Čolović, kaže da zemlje pogođene ekonomskom krizom bilježe pad kupovne moći građana.
“Najdominantniji faktori koji su uzroci male kupovne moći su nezaposlenost, niske plate, male penzije, rast cijena, visoki režijski troškovi, skupi bankovni krediti i nemogućnost ispunjenja kreditnih obaveza”, navodi Čolović.
Prema ovom istraživanju, od država nastalih raspadom bivše SFRJ najbolje je pozicionirana Slovenija, u kojoj je kupovna moć po glavi stanovnika 10.045 eura, Hrvatska je na 29. mjestu sa 4.808 eura, Crna Gora 32. sa 3.260 eura, Srbija je zauzela 34. mjesto sa 3.033 eura po glavi stanovnika, a Makedonija je tri mjesta niže sa 2.492 eura.
Ubjedljivo na prvom mjestu je Lihtenštajn, gdje je kupovna moć po glavi stanovnika 49.014 eura, dok je na posljednjem mjestu Moldavija sa svega 823 eura.