Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) govore da smo
najviše novca dali za uvoz živih životinja i mesa, čak 174,6 miliona
konvertibilnih maraka.
“U periodu od 1. januara do 31. maja 2022. godine uvezene su žitarice
u vrijednosti od 153,99 miliona KM. Uvezeno je i više od 124.000 tona
voća i povrća, čija je vrijednost 151,91 milion maraka”, kazali su iz
UIO BiH za “Nezavisne novine”.
Na uvoz ulja i masti potrošeno je 98,127 miliona KM.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da ovi podaci u suštini
nisu različiti u odnosu na prethodne godine, prvenstveno zbog toga što
su cijene prehrambenih proizvoda veće nego ranije, pa je samim tim i
vrijednost uvoza povećana.
“Ali najveći problem nije u tim cijenama koje se mijenjaju. Evo,
recimo, konkretno, u ovoj godini, problem je u količinama. BiH uvozi
prekomjerne količine hrane. To stvara strahovito veliki odliv novca iz
države i nanosi direktnu štetu privredi, a posebno građanima”, kaže
Gavran za “Nezavisne novine”.
Pojašnjava da se šteta nanosi na dva načina.
“Kratkoročno gledano, razlog je što BiH ne proizvodi dovoljno hrane.
Samim tim ima potrebu za uvozom. Međutim, dugoročni problem i zašto smo
uopšte došli u situaciju da ne proizvodimo dovoljno hrane i da domaći
proizvođači često ne mogu da prodaju ono što su proizveli jeste taj što
nema dovoljno podrške domaćoj proizvodnji”, smatra Gavran i dodaje da su
nadležni isključivo zainteresovani za prikupljanje poreza, a to se
najviše može učiniti prilikom uvoza robe.
Ni predviđanja nadležnih na svjetskom nivou nisu optimistična.
Ujedinjene nacije nedavno su saopštile da će uvoz hrane ove godine dostići rekordnih 1,8 milijardi dolara.
“U odnosu na prošlu godinu vrijednost uvoza biće povećana za 51
milijardu dolara, a čak 49 milijardi tog iznosa otpada na više cijene
hrane”, naveli su iz agencije UN-a za hranu i poljoprivredu FAO, a
prenosi novinska agencija Hina.
Aleksandar Ljuboja, ekonomista, smatra da je ovakav epilog potpuno
realan, s obzirom na svjetsku geopolitičku situaciju, prvenstveno na
sukob u Ukrajini.
Naglašava da je dalje poskupljenje hrane sasvim izvjesno, jer je prostor za spekulacije ogroman.
“Zbog sukoba u Ukrajini biće od 15 do 20 odsto žitarica manje na
svjetskom tržištu, ako se eventualno ne desi još neki dodatni poremećaj,
poput hidrometeoroloških neprilika. Možemo očekivati manje prinose
brojnih prehrambenih kultura. Tu su, naravno, i energenti i sve što
proizvodi petrohemijska industrija, u prvom redu đubrivo”, ističe
Ljuboja za “Nezavisne novine”.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, od januara do kraja
aprila ove godine, ukupan obim uvoza sve robe u BiH iznosio je 8,81
milijardu KM, i u odnosu na isti period 2021. godine povećan je za 2,6
milijardi KM, odnosno 41,79 odsto.
Glavni trgovinski partner BiH je i dalje Evropska unija (EU), sa
čijeg tržišta se uvozi 64,7 odsto sve robe. Vrijednost uvezene robe
iznosila je oko 5,7 milijardi KM.
Kada su pitanju prehrambeni proizvodi, poput hljeba, peciva, kolača i
drugih pekarskih proizvoda, BiH se najviše oslanjala na uvoz iz Srbije.
Nezavisne