Velika Britanija će napustiti jedinstveno tržište EU i
pridružiti se Bosni, Srbiji, Albaniji i Ukrajini u zoni slobodne trgovine sa EU
u slučaju “brekzita”.
To je izjavio britanski ministar pravde Majkl Gouv.
Iznoseći svoju viziju budućnosti Gouv, koji je zagovornik
“brekzita”, danas je prvi put potvrdio da pristalice ove opcije ne
žele da Britanija ostane deo evropskog tržišta od 500 miliona potrošača, te da
će umjesto toga Britanija sklopiti svoj dogovor sa EU.
On je, međutim, objasnio da bi zona slobodne trgovine sa EU
– sa širokim spektrom bilateralnih sporazuma – “bila suština našeg novog
aranžmana”, prenosi “Fajnenšel tajms”.
Kako je objasnio, postoji zona slobodne trgovine koja se
prostire od Islanda do Turske tako da sve evropske države imaju pristup tome,
bez obzira da li su u evrozoni ili ne.
“Pošto izglasamo izlazak iz Unije ostaćemo u toj zoni.
Pretpostavka da Bosna, Srbija, Albanija i Ukrajina ostanu dio te zone slobodne
trgovine – a da bi Britanija ostala izvan toga samo sa Bjelorusijom – vjerovatna
je koliko i ideja da Žan-Klod Junker postane član UKIP-a” (desničarske
stranke, glavne zagovornice breksita), naveo je on.
Saradnici Gouva objašnjavaju da Britanija, nakon izlaska iz
EU, ne bi uplaćivala u budžet EU, ne bi prihvatila slobodu kretanja radne
snage, niti jurisdikciju Evropskog suda pravde, što joj je sada kao članici EU
obaveza.
Zona slobodne trgovine, kako je opisao Gouv, ima nekoliko
formi. Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska su dio sporazuma o slobodnoj
trgovini čije članice imaju različite nivoe pristupa jedinstvenom tržištu.
Norveška uplaćuje u budžet EU i prihvata slobodu kretanja,
dok Švajcarska nema pristup jedinstvenom tržištu, ali prihvata slobodu kretanja
ljudi.