Okružni privredni sud u Banjaluci donio je 19. oktobra presudu kojom
je odbacio tužbu Grada Banjaluka protiv firmi „Grand trade“ i
„Niskogradnja“.
Sud je obavezao Grad da ovim firmama plati i troškove postupka i to „Grand trade“ 28.840 KM, a „Niskogradnji“19.714 KM.
Grad je tužbom koju je podnio 2011. godine tražio da se proglasi
ništavim upis prava raspolaganja nad gradskim građevinskim zemljištem u
Obilićevu firmi „Grnad trade“, te da se poništi kupopodajni ugovor
između Radišića i Ćubića, odnosno ospori vlasništvo Ćubićeve firme nad
zemljištem koje je Grad Banjaluka još 2003. godine dodijelio na
korišćenje Mili Radišiću.
Grad je tužbu zasnivao na tome da „Grand trade“ nije ispoštovao
uslove pod kojima mu je gradsko zemljište dodijeljeno na korišćenje.
Grad je toj firmi 2003. godine dodijelio neizgrađeno gradsko građevinsko
zemljište radi izgrdanje stambenog objekta, a rješenjem Skupštine grada
bilo je predviđeno da će toj firmi, u slučaju da u roku od godinu dana
ne podnese zahtjev za odobrenje građenja i ukoliko za godinu od
dobijanja odobrenja ne izvede veći dio radova, zemljište biti oduzeto.
„Grand trade“ te rokove nije ispoštovao pa je Grad tvrdio da im je
zemljište trebalo biti vraćeno i da nije moglo biti prodato
„Niskogradnji“.
Međutim, zastupnik „Grand trade“ Jelena Todić je navela da je tužba
neosnovana i da Grad nije tražio da se utvrdi gubitak prava korišćenja
spornog zemljišta za njenog klijenta u momentu dok su za to postojali
zakonski uslovi. Nakon stupanja na snagu novih zakona omogućen je upis
„Grand trade“ u zemljišnu knjigu.
Punomoćnik „Niskogradnje“ Aleksandar Tomašević je u odgovoru na tužbu
naveo da je njegov klijent postupao savjesno, pošteno i u skladu sa
zakonom zaključio kuporodajni ugovor na osnovu stanja i izvoda iz javnih
knjiga i u cjelosti isplatio kupoprodajnu cijenu.
Sud: Radišić nije ispunio uslove, ali Grad zakasnio sa reakcijom
Sud je u obrazloženju presude naveo da je nesporno da „Grand trade“
nije u predviđenim rokovima podnio zahtjev za odobrenje građenja niti je
počeo gradnju, ali da je isto tako nesporno da Grad nije, u skladu sa
Zakonom o građevinskom zemljištu, tražio da se Radišiću oduzme pravo
korištenja tog zemljišta, prije stupanja na snagu novog Zakona o
građevinskom zemljištu iz 2006. godine.
Stoga, kako se navodi, gubitak prava korišćenja zemljišta nije
nastupio po sili zakona, jer „Grand trade“ nije ispoštovao rokove, već
je Grad morao da podnese zahtjev nadležnom organu kojim bi tražio da se
Radišiću oduzme pravo korišćenja i zemljiše vrati njima.
Nakon stupanja na snagu novog Zakona o građevinskom zemljištu,
Radišić je pravo korištenja zemljišta pretvorio u pravo raspolaganja, a
zatim je stupanjem na snagu Zakona o stvarnim pravima, na osnovu ugovora
o kupoprodaji, „Niskogradnja“ upisana kao vlasnik spornog zemljišta.
Sud navodi i da je Grad tek nakon što je to sve urađeno, zatražio od
Geodetske uprave da Radišiću oduzme pravo korištenja zemljišta što je
RUGIP odbio, uz obrazloženje, da je Grad propustio priliku da to uradi
dok su postojali zakonski uslovi za to, odnosno dok nije stupio na snagu
novi Zakon o građevinskom zemljištu iz 2006. godine.
Sud dalje navodi da je, na osnovu toga, Radišić mogao da proda sporno
zemljište te da je neosnovana tužba Grada protiv obje firme.
Pravobranilaštvo RS – Sjedište zamjenika u Banjaluci je tražilo da
im, u slučaju da izgube spor sa „Grand trade“, laktaška „Niskogradnja“
isplati 642.684 KM za sporno zemljište.
Međutim, sud je taj zahtjev odbacio uz obrazloženje da je ta firma
platila „Grand trade“ kupoprodajnu cijenu za sporne nekretnine.
Pravobranilaštvo: Analiziraćemo presudu
U Pravobranilaštvu RS – Sjedište zamjenika su za CAPITAL rekli da još
presudu nisu dobili, a da će u dogovoru sa Gradom odlučiti o tome da li
će se žaliti.
„Analiziraćemo presudu kada je dobijemo i svoje mišljenje dostaviti
Gradu. Nakon što od njih dobijemo odgovor, odlučićemo da li ćemo pisati
žalbu“, kazali su u Pravobranilaštvu.
Zastupnik „Grand trade“ Jelena Todić kazala je za CAPITAL da je
očekivala ovakvu odluku suda, jer Grad nije u skladu sa Zakonom o
građevinskom zemljištu iz 2003. tražio da se utvrdi gubitak prava
korištenja nad spornim zemljištem.
„Takođe, ni nadležni organ uprave nije donio rješenje kojim bi se
zemljište oduzelo mom klijentu prije stupanja na snagu novog Zakona o
građevinskom zemljištu iz 2006. godine“, rekla je Todićeva.
Punomoćnik „Niskogradnje“ Aleksandar Tomašević rekao je da još nije
dobio presudu te da zbog toga ne želi još uvijek da je komentariše.
Sporna tri dunuma zemlje u Obilićevu, koja su bila predmet spora,
ključna su za početak priče o izgradnji poslovne zgrade firme „Grand
trade“ u centru Banjaluke, jer su prodata za tačno onoliko novca koliko
je Radišič trebao platiti Gradu Banjaluka za 27 dunuma u centru grada.