Tržište veštačke inteligencije (AI) u 2026. privlači ogromnu pažnju investitora, ali i zabrinutost zbog visokih procjena i potencijalnih rizika. Velike tehnološke kompanije najavile su planove za kolektivna ulaganja od oko 660 milijardi dolara u AI infrastrukturu, što predstavlja značajan rast u odnosu na prethodne godine. Ove najave dodatno su podstakle rasprave o tome da li su vrijednosti AI povezanih dionica precijenjene i da li tržište pokazuje znakove slične istorijskim finansijskim balonima.
Tržišni analitičari upozoravaju da su cijene nekih AI dionica vrlo visoke, pri čemu investitori često plaćaju za potencijalne buduće profite, a ne za sadašnje rezultate. Bank of America navodi da, iako ključni AI segmenti još nisu dostigli ekstrema tipičnih za balon, širi tržišni sentiment pokazuje povećan spekulativni pritisak i sličnosti s prethodnim tehnološkim ciklusima.
Prema anketama, značajan broj investitora smatra da su AI dionice djelimično odvojene od trenutnih ekonomskih rezultata, ali većina i dalje ulaže, što otežava jednoznačnu procjenu da li je riječ o balonu ili dugoročnom tehnološkom rastu. Mnoge studije pokazuju da organizacije još uvijek ne vide veliki povrat ulaganja u generativnu AI, što znači da ekonomska korist implementacija još uvijek raste i nije potpuno iskorišćena.
Agencije i analitičari su podijeljeni. Tako Moody’s upozorava da bi vrijednosti AI povezanih kompanija mogle biti podložne značajnim korekcijama, što bi uticalo na šira kreditna tržišta. S druge strane, UBS Global Wealth Management naglašava da je AI disruptivan i dugoročno značajan tehnološki fenomen, te da trenutni strahovi od balona mogu biti preuveličani.
Pored AI sektora, aktuelna spekulativna tržišta uključuju i kriptovalute. Cijene mnogih digitalnih valuta, poput Bitcoina i Ethereuma, variraju izuzetno brzo, često više zbog investitorskog entuzijazma i hype‑a nego zbog stvarne ekonomije ili dugoročnog profita. Analitičari upozoravaju da slične mehanike kao kod AI i dot‑com balona, ato su prevelika očekivanja, masovno ulaganje i nedostatak jasnog povrata investicija, što stvara potencijalno rizične situacije i u ovom digitalnom segmentu.
Da bismo razumjeli rizike, korisno je pogledati kako su se baloni odvijali kroz istoriju. Tulipomanija (1636–1637) u Holandiji pokazuje koliko cijene mogu rasti zbog špekulacija, ljudi su plaćali ogromne sume za tulipane, često više nego za kuće, a kada je cijena naglo pala, mnogi su bankrotirali. Južna morska kompanija i Mississippi Company (1719–1720) pokazuju kako prevelika očekivanja profita od trgovine i kolonija mogu dovesti do finansijskih gubitaka kada očekivanja nisu ispunjena. Dot‑com balon (1995–2000) ilustruje kako prevelika očekivanja od novih internet kompanija mogu dovesti do kolapsa tržišta. Kompanije koje nisu zarađivale dovoljno novca imale su izuzetno visoke cijene dionica, a kada realnost nije ispunila očekivanja, Nasdaq indeks je pao skoro 78 %. Hipotekarni balon (2006–2008) pokazuje kako rast cijena nekretnina i lak pristup kreditima može stvoriti privid bogatstva, ali kada tržište pukne, nastaje globalna ekonomska kriza i mnogi ljudi gube domove.
Ovi primjeri jasno pokazuje kako spekulativni entuzijazam može brzo napuhati tržište, čak i u sektorima koji izgledaju stabilno i “sigurno”, slično kao što danas vidimo u dijelu AI tržišta.
Aktuelna debata o tržištu AI nije jednostavna. Postoje signali rizika koji podsjećaju na istorijske finansijske balone, ali postoji i stvarna ekonomska vrijednost i rastuća potražnja za AI tehnologijama. Za investitore, kreatore politika i javnost, ključno je razlikovati hype od realnih rezultata, jer ono što izgleda kao balon danas, sutra može postati održiva i profitabilna tehnološka revolucija, ukoliko se vrijednost pokaže dugoročno održivom.