Banjaluka je po drugi put bila domaćin „Dunavskog biznis foruma“,
koji je okupio brojne učesnike iz zemlje i regiona.
Na ovom jednodnevnom forumu, koji je organizovan u okviru
obilježavanja Dana grada, jedna od tema je bila Otvoreni Balkan, ranije nazivan
i Mini Shengen, koji su krajem 2019. godine, pokrenuli premijeri Srbije,
Albanije i Sjeverne Makedonije u namjeri da olakšaju poslovanje privrede i
putovanje građanima ove tri države.
Ideja je inicijalno ponuđena i ostalim državama zapadnog
Balkana – među kojima i Bosni i Hercegovini, ali je naša zemlja, još uvijek
daleko od tog procesa.
Zoran Milojević, karijerni diplomata iz Beograda i moderator
panela je danas iz Banjaluke poručio da
svako ko danas realno misli u polilitici nema ni jedan argument protiv Otvorenog
Balkana. Dovoljno ubjedliva je i saradnja koju ostvaruju Albanija i Srbija,
naglasio je, u što je bilo teško povjerovati samo nekoliko godina ranije: „Balkan
je nama usud, htjeli mi to ili ne, mi smo orjentisani jedni na druge i zato zato
otvorene granice imaju smisla. Postavlja se samo pitanje koliko ćemo biti
efikasni u njegovoj primjeni. Prošle godine je između država koje su punopravne
članice, ostvaren poboljšanje ekonomskih odnosa u preko 20 % i to u svim sferama. To je dovoljno značajno i
ubjedljivo da nas motiviše da tako radimo i u narednom periodu. Ekonomija treba
da je najvažnije politiko pitanje za nas“.
Na panelu je govorio i Bojan Polojac, direktor Tvornice
gasnih turbina iz Karalovca, Hrvatske. On je rekao da je i za vrijeme bivše
zajedničke države, ali i danas postojala naša međuzavisnot i da to ne treba biti
nikakva problem u ekonomiji. Kao primjer je naveo firmu koja je 1976. kupila
licencu od Rols-rojs (Rolls-Royce) i napravila tvornicu za proizvodnju mlaznih
motora, dok su razni segmenti bitni za konačan proizvod, poput livnice ili
sklapanja motora, bili u različitim republikama, u različitim tvornicama.
„Te tvornice su bile razbacane u različitim republikama,
sada državama, i te tvornice mogu sarađivati i danas, tu ne bi trebalo biti
prepreka. Jer, napredak je evidentan u mnogim segmentima, ali primjerice precizno
kovanje, precizno lijevanje to je isto kao i ranije. I zašto onda ne bi i danas
sarađivali, ako vi imate šta ponuditi. Ponuda i potražnja su sve što trebate u
ekonomiji, a mi imamo tu međuzavisnost i komplementarna tržišta“, pojasnio je.
Jaroslav Stupavski, direktor agrobiznis sektora Kompanije
Voli iz Crne Gore, je govoreći o prednostima Otvorenog Balkana, sve plastično
objasnio na primjeru investicijie ove kompanije u poljoprivrednu proizvodnju na
zakupljenoj parceli od 70 hektara u ulcinjskom naselju Šas, na granici sa
Albanijom, koja nije bila obrađivana punih 40 godina.
„Već 2018. godine ovdje smo imali 5 hektara plasteničke
proizvodnje, 50 hektara proizvodnje
povrća na otvorenom prostoru, 10 hektara zasada mandarina, 4 hektara zasada
divljeg i pitomog nara i pola hektara trešnje. Postojala je bojazan da će ta
proizvodnja, koja je u prošloj godini iznosila 1400 tona povrća, ugroziti
lokalno stanovništvo. Međutim, sve je proteklo bez problema, uspjeli smo za nas
vezati i lokalne proizvođače, samim tim
je i ojačana i lokalna slika. 80 posto sezonaca dolazi iz Albanije, rasad
dolazi iz Srbije, a imamo ga na 40 km od mjesta proizvodnje, ali u Albaniji.
Međutim, zakonski ne možemo da ga uvezemo, jer u Albaniji ne vrijede zakoni EU,
a u Hrvatskoj i Srbiji važe, te bi taj
rasad treba da ide na ispitivanje u Srbiju što je nonsens“.
I Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i
međunarodnu saradnju Republike Srpske je mišljenja da Otvoreni Balkan može
donijeti benefite i Srpskoj i BiH. Vidljivo bi to, naglasio je, trebalo biti svima jer svi svjedočimo velike
gužvama na granicama po pitanju prevoza i transporta roba, ali i ljudi. Privrednicima, ali i građanima, smatra Klokić,
bilo bi puno lakše da je i BiH članica Otvorenog
Balkana. Rekao je i da je 2020. godine od strane RS upućena inicijativa u tom
smjeru, ali da je ista naišla na otpor političara iz Sarajeva: „Ova inicijativa
Otvoreni Balkan treba da pokaže da smo mi sposobni da zajedno sarađujemo bez
obzira na različita politička gledanja. Ono što bi bilo dobro jeste da BiH
uradi analizu šta Otvoreni Balkan može da joj donese u pogledu saradnje sa
Srbijom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom“, istakao je Klokić.
Pored panela posvećenom Otvorenom Balkanu na Dunavskom
biznis forumu razgovaralo se i o
energetskim izazovima, kreativnim industrijama, digitalnoj transformaciji
gradova i država na sistemskom nivou, šansama za IKT sektor i održivom turizmu.