Ministri finansija zemalja članica evrozone odlučili su u Briselu da kreiraju trajni mehanizam za spasavanje iz dužničke krize koji će početi da djeluje 2013. godine, a na raspolaganju će imati 500 milijardi evra.
Predsjedavajući sastanka ministara finansija 17 zemalja članica EU koje kao zajedničku valutu koriste evro, Žan-Klod Junker, rekao je da su se ministri “složili u vezi s okvirnim budžetom od 500 milijardi evra, koji će biti revidiran svake druge godine”.
Junker je rekao da će dodatno finansiranje obezbijediti Međunarodni monetarni fond.
Evropski mehanizam za stabilnost 2013. godine će zamijeniti sadašnji evropski fond za spasavanje zemalja članica evrozone od bankrota.
Ministri se nisu dogovorili o povećanju budžeta sadašnjeg mehanizma spasavanja. Sadašnji mehanizam spasavanja, kreiran u maju 2010. nakon velike dužničke krize Grčke, raspolaže sa 440 milijardi evra, ali je to faktički manja suma i iznosi 250 milijardi evra jer se ostatak odnosi na neophodne garancije za zajmove.
Junker je na sastanku, takođe, izrazio zabrinutost zbog povećanja prinosa na tržištu državnih obveznica članica evrozone, prije svih portugalskih.
“Stanje na tržištu državnim obveznicama i dalje je zabrinjavajuće, zbog čega je potrebno pronaći sveobuhvatan zajednički odgovor evrozone, kako bi bile spriječene nove dužničke krize”, rekao je luksemburški premijer.
Prinosi državnih obveznica za najslabije članice evrozone ponovo su porasli u ponedjeljak, nadovezujući se time na prošlosedmični trend. Tako je u ponedjeljak prinos na 10-godišnje portugalske obveznice porastao na oko 7,3 odsto, u odnosu na 7,175 odsto koliko je iznosio pri zatvaranju u petak.
U jednom trenutku u ponedjeljak popeo se i na 7,636 odsto.
Prinosi na španske obveznice takođe su porasli, ponovo raspirujući paniku u evropskim redovima. Čelnici pokušavaju da zakrpe odbrambene redove i izglade nedosljednosti u ekonomiji evrozone do 25. marta, roka koji su sami nametnuli s obzirom na planirani samit EU.
Ekonomija evrozone je, inače, u četvrtom tromjesečju prošle godine rasla stabilnim tempom, po istoj stopi kao i u prethodna tri mjeseca, dok je u EU rast usporio, pokazuju prve procjene Eurostata.
Tako je BDP evrozone u četvrtom tromjesečju uvećan na tromjesečnom nivou za 0,3 odsto, zadržavši tempo rasta iz prethodna tri mjeseca. U EU rast je u četvrtom tromjesečju usporio na 0,2 odsto, s 0,5 odsto u prethodna tri mjeseca. Na godišnjem nivou sezonski prilagođeni BDP uvećan je u četvrtom kvartalu za dva odsto u evrozoni, te za 2,1 odsto u EU, nakon što je u trećem tromjesečju na godišnjem nivou porastao za 1,9 odsto, odnosno 2,2 odsto. U cijeloj prošloj godini BDP evrozone i EU27 porastao je za 1,7 odsto, pokazuju podaci Eurostata.
Poređenja radi, na godišnjem nivou američki BDP u četvrtom tromjesečju uvećan je za 2,8 odsto, a japanski za 2,6 odsto.