Značaj ekonomskog programa
Naime, političari nastoje da na što bolji način udovolje biračima, ili bar, da se zalažu za ono što bi birači željeli da se ostvari. Tako, u SAD ili Velikoj Britaniji, kao zemljama sa razvijenom kapitalističkom privredom i viševjekovnom svijesti o vrijednosti kapitala i privatnoj svojini, je jedan od obaveznih predizbornih postulata obećanje političara biračima o povećanju vrijednosti njihovih akcija. U Japanu je to obećanje o dugotrajnom ili doživotnom stalnom zaposlenju. U skandinavskim zemljama birači biraju one koji im nude što bolju socijalnu sigurnost, zalaganje za ekologiju i obnovljivu energiju.
U Republici Srpskoj, kao poslijeratnoj tranzicionoj ekonomiji, biračima se nudilo sve i svašta u zadnjih petnaest godina. Razni programi, uspješne ili manje uspješne zamisli, koje su uglavnom imale politički predznak, jer o ekonomiji je malo ko govorio. Stiče se utisak da se situacija polako mijenja, i da je nivo svijesti birača nešto viši, te da oni sve više pridaju značaja ekonomskim temama. U vezi sa tim, napravili smo presjek onoga što u toj oblasti nude aktuelne političke stranke u Republici Srpskoj.
Kriterijumi vrednovanja:
– podatke smo skupljali sa zvaničnih web-stranica političkih stranaka,
– korišteni su podaci isključivo iz programa stranaka, odnosno ekonomskih programa, ako postoje,
– podaci su klasifikovani prema određenom broju kriterijuma, radi uporedivosti programa stranaka.
Analizirani su programi sljedećih stranaka:
DNS-Demokratski narodni savez
DP-Demokratska partija
NDS-Narodna demokratska stranka
NSP-Nova socijalistička partija
PDP-Partija demokratskog progresa
SDS-Srpska demokratska stranka
SNSD-Savez nezavisnih socijaldemokrata
SP-Socijalistička partija
SRS-Srpska radikalna stranka
Napomena: Ovo su samo podaci iz programa stranaka, za koje nema garancije da će biti ispunjeni.
Podaci će biti prezentovani objektivno, uz navođenje stranaka prema abecednom redu, a imena stranke u skraćenom obliku, bez favorizovanja bilo koje.
R E Z U L T A T I:
1. Samo dvije stranke imaju poseban ekonomski program, a to su NDS i SDS.
2. Za privatnu svojinu se zalažu skoro sve stranke, a to implicitno nisu navele NSP, SP i SRS.
3. Za tržišnu privredu se zalažu skoro sve stranke, a to implicitno nisu navele SP i SRS.
4. Za reviziju privatizacije se zalažu, djelimično, DNS i DP, a potpuno, NDS, PDP, SDS i SP.
5. Oduzimanje nelegalno stečene imovine pominju samo NDS i SDS.
6. Nacionalizaciju predlažu NDS i djelimično SDS.
7. Koncept malih i srednjih preduzeća podržava 8 od 9 posmatranih stranaka.
8. Investiciono-razvojnu banku RS spominju NDS, koji obećava restrukturisanje iste i reviziju kreditnih plasmana, PDP misli da IRB RS treba restrukturisati, da iz iste treba izdvojiti Fond stanovanja, kao i da je IRB RS tromi i propali koncept. SDS misli da IRB RS treba da plasira sredstva ka malim i srednjim preduzećima.
9. Investicije, uglavnom strane, podržava većina stranaka.
10. Za veliku većinu stranaka, elektroprivreda je strateška grana.
11. Za veliku većinu stranaka, poljoprivreda je strateška grana.
12. O Željeznicama RS, DP nudi modernizaciju i izgradnju novih pravaca, NDS nudi restrukturisanje i ukidanje državnih subvencija, za PDP to je strateško preduzeće a SDS nudi restrukturisanje.
13. Kao ostale privredne grane od značaja, najviše se navodi šumarstvo, turizam, putevi, prerađivačka industrija.
14. Postoje razne ideje kako smanjiti nezaposlenost. Većina stranaka to ističe kao jedan od ključnih problema. Različiti su metodi rješavanja.
15. Većina stranaka predlaže reformu penzijskog sistema.
16. Akcionarstvo pominju NDS, koji predlaže formiranje institucionalizovanog tijela za zaštitu i unapređenje prava manjinskih akcionara, dok SDS pominje poštovanje principa korporativnog upravljanja.
17. Finansijski sektor – postoje različiti prijedlozi, od formiranja savjeta za tržište kapitala što predlaže NDS, do formiranja većinske državne banke, što predlaže SDS.
Konkretne mjere
Samo dvije stranke predlažu konkretne mjere koje će preduzeti odmah ako dobiju povjerenje birača. To su NDS i SDS. Komplet analizu možete pogledati ovdje
Tekst preuzet sa portala www.capital.ba