Narodni poslanik Igor Crnadak upozorio je da Republiku Srpsku u 2026. godini očekuje najveća godišnja obaveza otplate duga u njenoj istoriji – čak oko 800 miliona eura po osnovu kreditnih anuiteta.
„To je najveći iznos koji Republika Srpska mora da vrati kreditorima u jednoj godini“, rekao je Crnadak u Buka podcastu, pojasnivši da se radi o rekordnom opterećenju javnih finansija. Kao najjednostavnije objašnjenje načina na koji vlast planira da se nosi s tom obavezom, Crnadak je naveo izjavu ministarke finansija Zore Vidović, prema kojoj će se Republika Srpska u tekućoj godini zadužiti za oko 1,6 milijardi konvertibilnih maraka. „Dakle, sve je jasno – pokušaj će biti da se sa 100 odsto novim zaduženjem pokriju stare obaveze. Ne znamo pod kakvim uslovima, ali je očigledno da se ide u još dublji finansijski glib, samo da bi se u izbornoj godini održala prividna stabilnost“, ocijenio je Crnadak.
On je posebno kritikovao način na koji je kreiran budžet, o kome će se raspravljati danas u NSRS, navodeći da je on isključivo prilagođen predizbornim potrebama vladajuće strukture. Kao primjer naveo je značajno smanjenje budžetskih sredstava pojedinim funkcionerima i institucijama, što je, kako tvrdi, urađeno selektivno i politički motivisano.
Podsjetimo, od 800 miliona eura, blizu 300 miliona eura otpada na glavnicu po osnovu zaduženja na Londonskoj berzi.
Vlada RS i tadašnji premijer Radovan Višković 2021. godine, prilikom emisije obveznica, potvrdili su da će prihod od nje pomoći u oslobađanju budžetskih sredstava i servisiranju dospjelih obaveza. Prema ugovoru, glavnica će biti vraćena u cijelosti 2026. godine, dok se tokom petogodišnjeg perioda isplaćuju kamate od približno 30 miliona KM godišnje. Londonske obveznice imaju petogodišnji rok i kamatu od 4,75 posto, što znači da RS investitorima plaća oko 14,25 miliona eura godišnje, a 2026. mora vratiti kompletnih 300 miliona eura.
Obveznice su prodane bez prethodne najave, a tek potom je Vlada održala sjednicu i donijela odluku o prihvatanju zaduženja. U transakcijama je učestvovalo više od 54 fonda, banke i kvalifikovani investitori. Tokom godina spekulisalo se da je kolateral državna imovina BiH.
Ministarstvo finansija u Srednjoročnoj strategiji upravljanja dugom 2024–2027 prepoznaje rizik od međunarodnih obveznica i navodi ih kao planirani instrument zaduživanja. Strategija ističe potrebu za produženjem prosječnog roka dospijeća i smanjenjem rizika refinansiranja. Ipak, u javno dostupnim dokumentima i izjavama nema preciznog operativnog plana kojim bi se londonska emisija direktno otplatila, već se računa na kombinaciju novih zaduženja i budžetskih prihoda.