Krajem aprila na naplatu stiže 600 miliona KM duga po osnovu zaduženja obveznicama na Londonskoj berzi, koje će Republika Srpska vratiti novim zaduženjem i to u iznosu od skoro milijardu maraka.
Novo zaduženje je, po procjeni zamjenika ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović, bio razlog iznenadne- treće ostavke, premijera Save Minića.
Kako je Huskić naveo to je potvrdio i sam predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
I zaista Dodik je prije par dana pojasnio da je ovo “tehničko pitanje” pokrenuto kako bi se otklonile sve pravne dileme, s obzirom na to da Republika Srpska planira ponovni izlazak na međunarodno tržište kapitala. Cilj je bio da se stvar riješi unaprijed, kako kasnije ne bi došlo do bilo kakvog osporavanja novih transakcija.
Narodni poslanik Igor Crnadak je još ranije za Buku upozorio da Republiku Srpsku u 2026. godini očekuje pravi “crni scenario” – najveća godišnja obaveza otplate duga u njenoj istoriji, koja iznosi oko 1,6 milijardi KM po osnovu kreditnih anuiteta, od čega je 600 miliona KM po osnovu zaduženja na Londonskoj berzi.
„To je najveći iznos koji Republika Srpska mora da vrati kreditorima u jednoj godini“, rekao je Crnadak u Buka podcastu, ističući da je riječ o rekordnom opterećenju javnih finansija.
„Dakle, sve je jasno – pokušaj će biti da se sa 100 odsto novim zaduženjem pokriju stare obaveze. Ne znamo pod kakvim uslovima, ali je očigledno da se ide u još dublji finansijski glib, samo da bi se u izbornoj godini održala prividna stabilnost“, ocijenio je Crnadak.
Podsjetnik na “Londonsku avanturu”
Od ukupnih 800 miliona evra koji dospijevaju 2026. godine, blizu 300 miliona evra otpada na glavnicu po osnovu zaduženja na Londonskoj berzi.
Vlada RS i tadašnji premijer Radovan Višković 2021. godine, prilikom emisije ovih obveznica, tvrdili su da će taj novac osloboditi budžetska sredstva i pomoći u servisiranju obaveza. Prema ugovoru, glavnica se vraća u cijelosti 2026. godine, dok su se tokom petogodišnjeg perioda isplaćivale kamate od oko 30 miliona KM godišnje. Londonske obveznice nose kamatu od 4,75 posto, što znači da RS investitorima plaća oko 14,25 miliona evra godišnje, a sada mora vratiti kompletnih 300 miliona evra odjednom.
Podsjećamo, ove obveznice su prodane 2021. godine bez prethodne najave, a Vlada je tek naknadno donijela odluku o zaduženju. U transakcijama je učestvovalo više od 54 fonda i banke, a godinama su kružile spekulacije da je kao kolateral (zalog) poslužila državna imovina BiH.
Rizik bez operativnog plana
Ministarstvo finansija u Srednjoročnoj strategiji upravljanja dugom 2024–2027 priznaje rizik od međunarodnih obveznica. Iako se u dokumentima ističe potreba za smanjenjem rizika refinansiranja, javno dostupni podaci ne nude precizan operativni plan otplate londonske emisije. Strategija se, prema svemu sudeći, svodi na kombinaciju novih zaduženja i crpljenja tekućih budžetskih prihoda.