Kada govorimo o raspodjeli moći, Evropska unija još nije ni blizu postizanju potpune rodne jednakosti. Ovaj segment ocijenjen je najnižom ocjenom u Indeksu rodne jednakosti, Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost.
Žene ostaju manje zastupljene na pozicijama sa kojih se donose odluke koje oblikuju politiku, ekonomiju i društvo.
Rodna ravnopravnost je temeljna vrijednost EU a veća ravnopravnost mogla bi dovesti do porasta BDP-a i do €3.15 triliona do 2050. godine.
Udio žena u parlamentima u 28 zemalja EU porastao je sa 21% na 30%. Ipak 89% lidera država i dalje su muškarci i manje od jedne od pet glavnih političkih partija u EU predvodi žena. U privatnom sektoru, gotovo tri četvrtine članova korporativnih odbora su muškarci.
Manjak žena na pozicijama odlučivanja odražava se na neuvažavanje različitih potreba ljudi u javnim politikama u EU. Nejednakost po pitanju zarade i zapošljavanje dovodi do jaza među polovima od 40% u korist muškaraca kada je u pitanju visina zarade. Linije javnog prevoza koje najčešće koriste žene često su najnepouzdanije sa većim izgledima da budu ukinute. U akademskoj zajednici muškarci dominiraju na pozicijama odlučivanja, a istraživanja koje provode žene manje su cijenjena i dobijaju manje finansijske podrške.
Digitalni alati koji sve više čine sastavni dio naše stvarnosti takođe se dizajniraju bez učešća žena – trenutno je oko 83% profesionalaca u oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija u EU muškog pola. Digitalni svijet naročito je neprijateljski nastrojen prema djevojkama, koje su češće izložene online uznemiravanju od mladića i kao posljedica toga one se nerado uključuju u političke debate na društvenim medijima.
U maju 2019. godine, glasači širom EU biraće novi Evropski parlament, gdje je zastupljenost parlamentarki dva puta veći u odnosu na 17% iz 1979. godine, kada su prvi put održani izbori. Danas žene čine 36% Parlamenta. Evropska komisija još uvijek nije imala ženu na čelu ove institucije, a najviše i najbolje plaćene funkcije državnih službenika zauzimaju muškarci.
Zakonodavne mjere mogu pomoći da se dovede više žena na pozicije odlučivanja. Od 9 EU članica koje su uvele kvote, u osam njih došlo je do porasta zastupljenosti žena u parlamentima. Pozitivan efekat može imati i prilagodba radnog mjesta čime će se ženama omogućiti bolje uspostavljanje ravnoteže između posla i privatnog života. Primjer toga je pretvaranje streljane koja se nalazila u zgradi parlamenta u vrtić.
Predsjednik Evropskog parlamenta 1979. god., koji je u kabinetu imao 83% muškaraca, zahtijevao je da žene budu uvažene a njihova različitost bude uzeta u obzir, tako da ne budu prisiljene da se prilagođavaju muškom modelu.
Više žena na pozicijama odlučivanja omogućilo bi Evropskoj uniji da iskoristi sve postojeće resurse i da osigura da svi, bez obzira na rod, učestvuju u oblikovanju društva.
