<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Zašto smo društvo bez šansi: Pogledajte koliko BiH izdvaja za istraživanje i nauku

FOTO

Pitamo se zbog čega građani žele ići u razvijene zemlje EU?

08. august 2021, 8:45

BiH je na dnu po ulaganju u nauku, istraživanje i razvoj. Manje od nas izdvaja samo Albanija. Srbija izdvaja 65 $, Hrvatska 134 $, Slovenija 577 $, a BiH tek 15 $ po glavi stanovnika.

Stoga i ne čudi, kaže ekonomista Faruk Hadžić, što kao krajnji rezultat u Bosni i Hercegovini imamo zanemarljiv broj priznatih patenata. A prije par godina, dodaje, nije bilo tako. Poređenja radi u 2019. godini Kina je imala 452.804 priznatih patenta, Njemačka 18.255, Japan 179.910, Ruanda 75, a BiH samo 6!

“Nije da nemamo resursa, a tu mislim na prikupljene poreze, koji bi se ili trebali usmjeriti u većoj mjeri u istraživanje i razvoj, ili omogućiti poreske olakšice. Godišnje se prikupi minimalno 13 milijardi KM raznih poreza i doprinosa na svim nivoima. I onda se pitamo zbog čega građani žele ići u razvijene zemlje EU? Jednim dijelom i zbog uređenog i razvijenog sistema u kojem je moguće ostvariti ekonomski napredak”, zaključuje Hadžić.

Zvanične institucije, nažalost nikako da shvate da moćne i jake zemlje, ni u najvećim krizama, nisu smanjivala izdvajanja za nauku.

A Bosna i Hercegovina svake godine izdvaja sve manje, dok rezultati koje pojedinci ostvaruju mogu zahvaliti isključivo svom ličnom angažmanu i ambiciji da se dokaže u svijetu.

Samo 1990. godine u BiH se za nauku izdvajalo više od 1%  bruto društvenog proizvoda, ili više od 170 miliona KM, po tadašnjim cijenama.  Zahvaljujući takvim materijalnim uslovima, izgrađena je solidna kadrovska i naučnoistraživačka infrastruktura, a pojedini instituti bili su na takvom nivou da su na međunarodnom tržištu prodavali vlastite licence i tehnologije.

Sa izbijanjem rata, brojne naučnoistraživačke organizacije su ugašene, dok one u privrednim preduzećima vremenom nestaju - Energoinvest, Čajavec, Jelšingrad, FAMOS, Soko, INCEL…

Sektor istraživanja i razvoja je nakon toga izuzet od bilo kakve obnove, rijetko ko ga i spominje, a ulaganja su rapidno smanjena ispod 0,1% BDP, (ispod 30 miliona KM), a i ta brojka  je nepotpuna, jer ne postoje jedinstveni podaci o naučnim istraživanjima u Bosni i Hercegovini.