<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Temperature rastu brže nego ikad: U BiH je sve počelo 1994. VIDEO

TEMPERATURE

Prve ekstrmno visoke temperature u BiH zabilježene su od 1994. godine, pa gotovo svake naredne godine. 

12. august 2019, 8:45

Prosječna mjesečna temperatura u Bosni i Hercegovini raste iz godine u godinu i lani je iznosila 12,3 stepeni Celzijusa, navodi se u u istraživanju koje je provela Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u saradnji s Federalnim hidrometeorološkim zavodom FBiH i Republičkim hidrometeorološkim zavodom RS.
Izvještaj pokazuje i trend povećanja prosječnih padavina.


Promjene temperature i padavina posmatrane tokom dužeg vremenskog perioda su jedan od dokaza efekata klimatskih promjena, što je posebno izraženo u posljednjih nekoliko desetljeća“, navodi se u Izvještaju.


Kojom brzinom temperature raste možda ponajbolje ilustruje prezentacija koju je objavila NASA a odnosi se na period od 1800. do 2017. godine. Prve ekstrmno visoke temperature u BiH zabilježene su od 1994. godine, pa gotovo svake naredne godine. 

 

 

Goran Trbić, klimatolog i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, za Buku je prokomentarisao video, te objasnio šta rast temperature znači za Zemlju, njene stanovnike i koliko trebamo biti zabrinuti.
Kaže da je evidentan rast temperature vazduha, naročito u sjevernoj hemisferi, koji je glavni elemenat i posljedica klimatskih promjena, ali istovremeno i okidač koji pokreće varijacije ostalih klimatskih elemenata u atmosferi - količinu padavina, vlažnost vazduha, isparavanje... 


Smatra i da je opravdana velika zabrinutost, ako se nastavi dalji rast temperature i pređe famozmi prag od 1,5 stepeni globalno na godišnjem nivou. U tom slučaju bilo bi jako teško upravljati klimatskim sistemom Zemlje, a došlo bi i do porasta intenziteta i frekvencija ekstremnih događaja. 


Naučno je potvrđeno da je glavni uzrok globalnih klimatskih promjena povećana koncentracija gasova sa efektom staklene bašte (GHG), koji imaju antropogeno porijeklo. Smanjenje porasta GHG uslovilo bi stabilizaciju temperature, a time i klimatskih promjena. Na tom fonu se i djeluje kroz Pariški klimatski sporazum, koji su potpisale i ratifikovale gotovo sve zemlje svijeta iako su se SAD povukle iz sporazuma, ali suštinski djeluju na njegovom provođenju”, pojasno je Trbić dodajući da najznačniji svjetski autoriteti koji se bave klimatskim promjenama (WMO, NASA, IPCC...) nastaje da ukažu šta se može desiti do kraja ovog vijeka sa temperaturom vazduha i klimatskim sistemom Zemlje i da time apeluju na donosioce odluka da, svako u svojoj nadležnosti, utiču na smanjenje emsija gasova sa efektom staklene bašte.