<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Svjetski stručnjaci o "lockdown" mjerama: Postoji i drugi, razumniji način

ALTERNATIVNI PRISTUP

Tri eminentna svjetska epidemiologa sastali su se proteklih dana u Masačusetsu kako bi planirali bolji odgovor na pandemiju.

09. oktobar 2020, 11:31

 

Dr Sunetra Gupta je profesorica na Univerzitetu Oxford, epidemiolog specijalista u oblasti imunologije, razvoja vakcina i matematičkog modeliranja zaraznih bolesti.

Dr Bhattacharya je profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Stanford, ljekar, epidemiolog, zdravstveni ekonomista i stručnjak za javnu zdravstvenu politiku sa fokusom na zaraznim bolestima i ranjivim populacijama.

Dr Kulldorff je profesor medicine na Univerzitetu Harvard, biostatističar i epidemiolog specijalista u oblasti detektovanja i praćenja epidemija zaraznih bolesti i ocjene bezbjednosti vakcina.

Kao epidemiolozi zaraznih bolesti i stručnjaci u oblasti javnog zdravlja, izrazili su veliku zabrinutost zbog štetnog uticaja strogih mjera za suzbijanje virusa korona na fizičko i mentalno zdravlje ljudi i preporučili pristup koji nazivaju Fokusirana zaštita.

"Ovo je razumniji pristup, više naučno utemeljen"

"I s lijeva i s desna, i širom svijeta, posvetili smo svoje karijere zaštiti ljudi. Sadašnje politike lockdown-a proizvode razarajuće kratkoročne i dugoročne efekte na javno zdravlje. Rezultati (da navedemo samo nekoliko) uključuju nižu stopu vakcinacije kod djece, pogoršan ishod kardiovaskularnih bolesti, manji broj preventivnih pregleda na karcinom i pogoršano mentalnog zdravlja – što vodi povećanoj smrtnosti u narednim godinama, gdje radnička klasa i mlađi članovi društva snose najteži teret. Držati učenike van škole je velika nepravda.

Ukoliko se ove mjere budu primjenjivale do dostupnosti vakcine, to će izazvati nepopravljivu štetu, gdje će manje privilegovani slojevi društva snositi nesrazmjerne posljedice.

Srećom, naše razumijevanje virusa je sve veće. Znamo da je rizik od smrti uzrokovane virusom COVID-19 preko hiljadu puta veći kod starijih i hroničnih bolesnika nego kod mladih. Za djecu je COVID-19 zaista manje opasan od mnogih drugih bolesti, uključujući i gripu. 

Kako se imunitet bude gradio među stanovništvom, rizik od infekcije će se smanjivati kod svih, uključujući i ranjive grupe. Znamo da će sve kategorije stanovništva na kraju dostići kolektivni imunitet – tj. doći će do tačke kada će stopa novozaraženih biti stabilna  - i da u tome može pomoći vakcina, ali da to ne zavisi isključivo od vakcine. Naš cilj stoga treba da bude da smanjimo mortalitet i negativne posljedice po društvo dok ne dostignemo kolektivni imunitet. 

Najrazumniji pristup, koji balansira rizike i koristi dostizanja kolektivnog imuniteta, jeste da se onima koji imaju najmanji rizik od smrti dopusti da žive normalno kako bi izgradili imunitet na virus putem prirodne infekcije, istovremeno pružajući bolju zaštitu onima koji imaju najveći rizik. Mi to nazivamo Fokusirana zaštita. 

Usvajanje mjera za zaštitu ranjivih kategorija treba da bude glavni cilj politike zaštite javnog zdravlja od COVID-19. Naprimjer, domovi za starije treba da koriste osoblje koje je steklo imunitet i da rade česta PCR testiranja ostalog osoblja i svih posjetilaca. Rotacija osoblja treba da bude svedena na minimum. Penzionerima koji žive u svojim domovima treba dostavljati namirnice i druge potrepštine na kućni prag. Kada je to moguće, treba da se viđaju sa članovima porodice na otvorenom, a ne u zatvorenom prostoru. Sveobuhvatan i detaljan spisak mjera, uključujući pristup prema domaćinstvima u kojima živi više generacija, može se provesti, i ulazi u okvir nadležnosti i mogućnosti profesionalaca u oblasti javnog zdravlja. 

Onima koji ne spadaju u ranjive kategorije treba odmah dopustiti da se vrate normalnom životu. Jednostavne mjere higijene, kao što je pranje ruku i ostajanje kući kada su bolesni, treba svi da praktikuju kako bi se smanjio prag kolektivnog imuniteta. Škole i univerziteti treba da budu otvoreni za redovnu nastavu. Vanškolske aktivnosti, kao što su sportovi, treba nastaviti. Za mlađe odrasle osobe niskog rizika bolje je da rade normalno, nego od kuće. Restorani i druga preduzeća treba da budu otvoreni. Umjetnost, muzika, sport i druge kulturne aktivnosti treba da se nastave. Ljudi koji imaju veći rizik mogu učestvovati ako žele, dok će društvo u cjelini uživati zaštitu koju će ranjivim grupama dati oni koji su izgradili kolektivi imunitet.

 

Izvor: Unherd.com, Prevod Buka