Dan Sunca obilježava se 3. maja, a ideja obilježavanja potiče iz sedamdesetih godina 20. vijeka. Na 95. američkom kongresu, 1978. godine, usvojena je zajednička rezolucija kojom je ovaj dan određen kao Dan Sunca. Cilj je bio promovisati solarne tehnologije i ukazati na Sunčev potencijal u zadovoljavanju američkih energetskih potreba. Kongres je pritom pozvao tadašnjeg predsjednika SAD-a Jimmyja Cartera da izda proglas kojim poziva na njegovo obilježavanje. Već se tada prepoznalo da je potreba za razvojem i proširenjem obnovljivih izvora energije koji mogu osigurati grijanje, hlađenje te napajanje domova i industrije električnom energijom, veća nego u bilo kojem drugom trenutku u dotadašnjoj istoriji.
Iz tog razloga Amerikanci su potražili načine korištenja Sunca kao neiscrpnog izvora čiste energije. No, vratimo li se mnogo dalje u istoriju, zanimljivo je uočiti da je još Leonardo da Vinci planirao koristiti konkavna ogledala koja bi usmjeravala solarno zračenje i grijala vodu. Jer, već je tada bio zabrinut zbog uništenja šuma koje su u tadašnje vrijeme bile glavno gorivo.
Šta sve znamo o Suncu
Sunce je staro oko 4,5 milijardi godina, podaci su Nacionalne vazduhoplovne i svemirske administracije (NASA).
Sijaće, procjenjuju naučnici, još toliko.
„Zvijezde poput našeg Sunca sijaju oko devet do deset milijardi godina. Dakle, naše Sunce je otprilike na polovini života", kažu NASA naučnici.
„Kada istekne tih pet milijardi godina, Sunce će postati crveni div.
„To znači da će istovremeno postati veće i hladnije. Kada se to dogodi, biće drugačije od Sunca koje danas poznajemo.
„Postaće oko 2.000 puta svjetlije nego što je sada".
Ova zvijezda je 109 puta većeg prečnika od Zemlje i teža je 330.000 puta, piše BBC.
