Budu li temperature u predstojećoj zimi rekordne, Evropu čeka rizik nestašice prirodnog gasa, jer će niske temperature izazvati veću potrošnju gasa i električne energije.
Sve to može dovesti u pitanje snabdijevanje Evrope prirodnim gasom, posebno jer je popunjenost podzemnih skladišta ovim energentom na starom kontinentu tek 75%. Ovakvo stanje u skladištima nikoga ne ohrabruje, ali komesarka EU za energetiku Kadri Simson uvjerava da gasa u skladištima ima dovoljno za predstojeću zimu. Upozorava i da se zbog rasta cijene prirodnog gasa treba okrenuti obnovljivim izvorima energije.
Stručnjak za energetiku Amer Jerlagić za BUKU kaže da građani BiH nemaju razloga za strah, jer je BiH malo tržište. Slično misli i ekspert za energetsku tranziciju Damir Miljević.
“Građani BiH ne bi trebalo da imaju razloga za strah, realno, jer se u BiH domaćoj ponudi i potrošnji plina ništa nije promijenilo s obzirom da za snabdijevanje postoji dugoročni ugovor. Cijene plina u Evropi ne bi trebalo bar ovu zimu da imaju bilo kakav ozbiljan odraz na potrošače u BiH, bar kad govorimo o građanima. Kada je u pitanju privreda, sve zavisi kakav tip ugovora o snabdijevanju pojedino preduzeće ima” tvrdi Miljević.
Ukoliko Rusija poveća isporuke plina prema Evropi, kao što je obećala, dodaje Miljević, onda nestašice neće biti.
“To je po meni više političko nego ekonomsko pitanje, jer se trenutno odnosi Rusije i EU redefinišu preko snabdijevanja i cijene plina”, objašnjava Miljević.
Najveći potrošač gasa u BiH je Kanton Sarajevo. Distributer na ovom području je Sarajevo gas, a dobavljač je Energoinvest.
Sarajevogas trenutno ima više od 75.000 korisnika, od toga 70, 271 domaćinstava, 3.283 korisnika je mala privreda, 536 kupaca su veliki privredni subjekti. Za BUKU objašnjavaju da poskupljenje zavisi od nabavne cijene gasa, kažu da pitanje da li BiH prijeti nestašica gasa treba uputiti Energoinvestu, što smo i učinili, ali odgovor nije stigao do zaključenja ovog teksta.
„Ugovorom o snabdijevanju prirodnim gasom, Energoinvest d.d-Sarajevo se obavezao da će Sarajevogasu isporučiti potrebne količine koje budu naručene. A pod kojim uslovima i garancijama se gas uvozi u našu zemlju- to pitanje ćete morati proslijediti nadležnim u Energoinvestu“, rečeno nam je u Sarajevogasu.
S druge strane, ekspert za energetsku tranziciju Damir Miljević kaže da je ovo lekcija da ne treba zavisiti samo od jednog energenta ili od jednog dobavljača. Drugim riječima, dalji razvoj obnovljivih izvora energije i njihova diverzifikacija i lokalizacija očito predstavljaju put kojim treba ići kako bi se u budućnosti izbjegli ovakvi šokovi.
Evropa ima rekordno male zalihe plina, kako je došlo do ovoga?
Više je uzroka za male zalihe plina širom Evrope, priča Miljević, dodajući da Evropa uglavnom plin nabavlja preko tržišta, a ne putem dugoročnih ugovora, što znači da ponuda i tražnja za plinom diktira cijenu i raspoloživost ovog energenta.
“Jedna trećina plina dolazi iz Rusije, a jedna petina iz Norveške, a oba snabdjevača su smanjila isporuke u prvoj polovini godine, uglavnom iz objektivnih razloga, kao što je npr. požar koji se desio na jednom postrojenju u Sibiru. Istovremeno ukapljeni plin (LNG) koji čini značajan udio u snabdijevanju Evrope otišao je za Aziju, gdje je tražnja bila znatno veća od uobičajene, tako da je Evropa ostala bez dovoljnih rezervi plina, što je dovelo do enormnog rasta cijena”, objasnio je.
Jerlagić objašnjava da u normalnim uslovima popunjenost evropskih podzemnih skladišta prirodnim gasom treba da bude 90%, oko 20% više nego što sada ima plina u skladištima. Razloge za ovakvu situaciju vidi u nekoliko činjenica. Jedna od njih je geopolitički odnos Rusije i EU, odnosno Rusije i Kine, te Rusije i Turske.
“Rusija trenutno isporučuje veće količine nego je to uobičajeno prema Kini i Turskoj koje su 'gladne' nove proizvodnje, dok to radi nauštrb zemalja iz EU. Evidentno je da Rusija na neki način preko plina 'kažnjava' politiku EU. Problem sa Sjevernim tokom 2 koji još nije ušao u pogon dodatno komplikuje situaciju”, objašnjava Jerlagić.
Dodatno, plin postaje energent proizvođačima električne energije, kako bi nadomjestili proizvodnju tzv. prljave energije iz termoelektrana.
“Upravo su ti proizvođači zakupili određene količine plina i na taj način dodatno povećali potražnju za plinom. Uzročno-posljedična veza na otvorenom tržištu plina je odnos ponude i potražnje, te je to neminovno uzrokovalo rast cijena plina”, dodaje Jerlagić.
Zaključuje da su male šanse da kao zemlja ostanemo bez plina, ali gotovo je neminovno da će cijena ovog energenta rasti.
“Građani BiH imaju razloga za brigu, jer bi povećanje uvozne cijene plina lančano dovelo i do povećanja cijene plina u domaćinstvima. Nisam siguran da će građani BiH biti zaštićeni od mogućeg povećanja cijene plina”, zaključuje Jerlagić.
