Predsjednica je Upravnog odbora Ženskog kamernog hora "Banjalučanke" i jedan od idejnih tvoraca i izvršni producent festivala dječijeg muzičkog stvaralaštva "Mali kompozitor". Osnivač je Udruženja za promociju i populizaciju književnosti "Imperativ". Udruženje nema brojno članstvo, jer, kako njena osnivačica tvrdi, djelatnost udruženja je takva da je besmisleno sakupljati članove samo da bi bili članovi. Zato udruženje čine svi ljudi koji dolaze na promocije i dešavanja koje "Imperativ" organizuje. Ove godine udruženje će po drugi put organizovati festival književnosti u Banjaluci. Festival nosi ime kao i udruženje – "Imperativ" i traje od 30. maja do 3. juna, a održaće se u Kulturnom centru Banski dvor. U razgovoru sa direktoricom festivala Sanelom Babić saznali smo više o ovom događaju.
Koliko je i da li je teško baviti se organizovanjem književnih događaja danas kada, a možda i griješim, knjiga i nije toliko popularan medij?
To vam je isto kao kad volite jesti kolače pa se potrudite da sebi napravite najbolje kolače po najboljem receptu. Možda je teško, ali je slatko (smijeh).
Ima li vaše udruženje podršku od strane državnih institucija i koliko se grad Banjaluka brine za kulturno uzdisanje svojih građana?
Državne institucije raspisuju konkurse za projekte iz oblasti kulture na koje se mogu prijaviti sva registrovana udruženja koja se bave kulturom. Svako ko napiše kvalitetan projekat – ima podršku institucija. Prvi festival književnosti „Imperativ“ održan je zahvaljujući podršci Kabineta predsjednika RS i Ministarstva prosvjete i kulture u Vladi RS. Grad Banjaluka je participirao ustupanjem prostora Banskog dvora – kulturnog centra gdje je festival održan. Mislim da festival „Imperativ“ ima jednaku podršku kao i druge manifestacije koje su ponudile kvalitetan program. Nažalost, i republički i gradski budžet za kulturu je mnogo manji nego što su potrebe u kulturi.
Preko dešavanja koje je organizovalo vaše udruženje ugošćene su mnoge književne veličine: Jergović, Sejranović, Karakaš, Tomaš i mnogi drugi. Da li je teško uspostaviti kontakt sa književnicima tog kalibra i kako dolazite do njih?
Mi u „Imperativu“ se vodimo prostom narodnom logikom – ako ste nekoga pozvali u goste, trebate biti dobar domaćin. Ako ste dobar domaćin, gost će ponovo doći i pričaće svojim prijateljima o dobrom vremenu koje su proveli u nekom gradu i sa ljudima iz tog grada. Svojim velikim uspjehom smatramo što svi naši gosti žele ponovo da se vrate u Banjaluku. Svi pisci koji su bili naši gosti su ugodni i srdačni ljudi sa kojima je bilo jednostavno dogovoriti saradnju.
Usudili ste se pokrenuti i festival posvećen književnosti. Kasnije se pokazalo da je to sjajan poduhvat, međutim da li ste strahovali da se festival možda i neće dovljno dobro "primiti" među publikom ovoga grada?
Nismo strahovali. Zašto se festival ne bi „primio“ među publikom ovog grada? Nije publika u nekom drugom gradu bolja ili lošija. Samo je ponuda bolja ili lošija. Jedan od osnovnih ciljeva našeg festivala je stvaranje nove publike kroz organizovanje programa za djecu i mlade.
Postoje li još neka udruženja koja pomažu u organizaciji vašeg festivala?
Ne, ali postoji veliki broj saradnika i dobronamjernika čije prijedloge i kritike često usvajamo trudeći se da poboljšamo festivalske programe.
Po čemu će se razlikovati ovogodišnji književni festival od prošlogodišnjeg, da li će biti nekih promjena u organizaciji, gdje će se sve odvijati ta manifestacija?
Festival će se održati u Banskom dvoru – kulturnom centru od 30.5. do 3.6. Od prošlogodišnjeg će se razlikovati po učesnicima. I ove godine će biti održani programi "Razgovori sa piscima", "Poeziju će svi čitati", "Note i slova", te programi za djecu i mlade "Bajkovnica" i "Lektira u podne".
Ko će ove godine gostovati na festivalu?
U programu „Razgovori sa piscima“ ove godine ćemo predstaviti romane književnica Jelene Lengold, Senke Marić, Ivane Đilas, Rumene Bužarovske i Tanje Stupar Trifunović. U programu „Poeziju će svi čitati“ svoje stihove će čitati Drago Glamuzina, Vladimir Tabašević, Ognjenka Lakićević, Darko Cvijetić i Mirjana Bobić Mojsilović a njihovi domaćini će biti mladi banjalučki pjesnici Milan Rakulj, Goran Gavrić Grga, Mihaela Šumić, Vladana Perlić i David Kojčinović. U programu „Note i slova“ učestvovaće pisci mladje generacije čiji romani su u protekloj godini izazvali veliko interesovanje kritike i publike u regionu - Lana Bastašić, Đorđe Miketić, Bojan Krivokapić, Nina Tikveša i Stevo Grabovac koji će čitati odlomke iz svojih romana i puštati muziku koja ih inspiriše dok pišu.
Umjetnički direktor festivala je poznati pisac Bekim Sejranović. Koliko je on pridonio da festival dobije na jačini i popularnosti?
To morate pitati publiku. Bekim nije član tima da bi festival bio popularan već zato što je jedan od najboljih pisaca u regionu, strastveni čitalac i magistar južnoslovenske književnosti.
Da li ste zadovoljni medijskom propraćenošću festivala?
Jesam. Prezadovoljna. Mediji prate sve dogadjaje u organizaciji „Imperativa“ i na taj način zajedno sa nama rade na promociji i popularizaciji književnosti.
Kakvo je po vašem mišljenju stanje sa književnim autorima u gradu na Vrbasu? Imamo li ih dovoljno?
U Banjaluci ima veliki broj odličnih autora različitih generacija. Već sam ranije napomenula da sam posebno ponosna na promocije domaćih autora koje smo radili. U aprilu smo imali dvije odlične promocije na kojima smo razgovarali sa Milenkom Stojičićem i Rankom Pavlovićem. Na festivalu ćemo predstaviti 5 mladih banjalučkih pjesnika, novi roman Tanje Stupar Trifunović, odličan prvenac Steve Grabovca, Lanu Bastašić čiji je roman „Uhvati zeca“ bio u užem izboru za Ninovu nagradu i izazvao lavinu pozitivnih kritika čitalačke i stručne javnosti u regionu. Domaći autori dobijaju značajne regionalne i evropske nagrade i sve više prostora u medijima. „Imperativ“ se trudi da kroz svoj rad maksimalno promoviše rad domaćih autora.
Šta je sa izdavačima - kako stojimo sa njima, ima li ko objavljivati knjige domaćih autora?
Vjerovatno ima. Veliku pažnju u javnosti je u posljednje vrijeme izazvala izdavačka kuća „Imprimatur“ koja objavljuje knjige domaćih autora. Organizovali smo nekoliko promocija knjiga koje je objavio „Imprimatur“ i to je takođe naš doprinos da skrenemo pažnju javnosti na domaće autore.
Kako vidite budućnost festivala i vašeg udruženja?
Mi ćemo raditi najbolje što znamo, trudeći se da unaprijedimo svoj rad i dovedemo novu publiku na naše događaje.
Šta dalje?
Poslije festivala ćemo se odmoriti i pripremati za jesenju sezonu u kojoj ćemo organizovati razgovore sa piscima koji su u međuvremenu objavili odlične romane.
