Helen Balfors, voditeljica projekata u norveškom konglomeratu Orkli, radi od kuće dulje od većine svojih kolega nakon što se vratila sa skijanja u Italiji u veljači, u vrijeme kada se novi koronavirus počeo širiti Europom.
Majka troje djece kazala je da su, premda je njezina tvrtka uvijek poticala dobru ravnotežu između privatnog i poslovnog života, neki menadžeri tražili od svojih zaposlenika da rade u uredu prije nego je nastupila pandemija.
„Ali sada shvaćaju da jednako dobro funkcionira i rad od kuće”, kazala je. „Trebala sam samo jedan dodatni monitor i tipkovnicu iz ureda, što sam dobila za nekoliko dana”.
Dobro razvijena digitalna infrastruktura pomogla je nordijskim gospodarstvima da prebrode pandemiju bolje od većine Europe.
Britansko gospodarstvo smanjilo se za oko petinu u drugom kvartalu, Španjolska je zabilježila pad od 18,5 posto, a eurozona kao cjelina 11,8 posto.
S druge strane, BDP Finske pao je samo 4,5 posto, dok su Švedska i Norveška zabilježile nešto veći pad od 8,3 odnosno 6,3 posto.
„Bolja digitalna infrastruktura znači da smo brže mogli raditi od kuće. Infrastruktura postoji i navikli smo je koristiti”, rekao je Robert Bergqvist, glavni ekonomist švedske banke SEB.
„To je pomoglo očuvanju proizvodnje i potrošnje”.
Danska, Švedska, Finska i Nizozemska imale su najnaprednija digitalna gospodarstva u Europskoj uniji 2018., pokazalo je istraživanje Europske komisije, na osnovi konektivnosti, ljudskog kapitala, korištenja interneta i raširenosti e-trgovine.
Fleksibilnost
Nordijske zemlje, sjedišta Ericssona i Nokije, bile su na europskom vrhu po radu od kuće i prije pandemije.
U prvoplasiranoj Švedskoj 2019. od kuće je, barem povremeno, radilo nešto manje od trećine radnika, po Europskoj zakladi za poboljšanje uvjeta života i rada (Eurofound).
Prosjek za EU bio je oko 10 posto.
Dugoročne prakse fleksibilnog rada, kao što je dopuštanje radnicima da ostanu kod kuće s bolesnom djecom i naglasak na zdravoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života dali su poticaj radu od kuće.
Za vrijeme pandemije, oko 60 posto Finaca moglo je raditi od kuće, gotovo dvostruko više nego u Španjolskoj. Švedska i Danska također su dosta iznad europskog prosjeka koji iznosi manje od 40 posto, po podacima Eurofounda.
