<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Godinu dana nakon poplava: Dugujete nam odgovore

Vlasti trebaju uzeti u obzir veliki potencijal poplavnih područja i močvara, koje mogu da služe kao prirodne retenzije, rekla je Nataša Crnković, Koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja.

13. maj 2015, 12:00

Centar za životnu sredinu je danas na konferenciji za medije predstavio video spot koji je urađen povodom godišnjice poplava, sa ciljem iznošenja mnogobrojnih pitanja koja se građani i građanke BiH još uvijek pitaju, kao i dokument sa stavovima organizacija iz regije o upravljanju rijekama i upravljanju rizicima od poplava.

Igor Kalaba, Koordinator programa Energija i klimatske promjene rekao je da je stav Centra za životnu sredinu da su prošlogodišnje poplave posljedica klimatskih promjena, te da će takvi događaji u budućnosti biti sve češći.

"BiH bi zbog toga trebala da se pridruži svjetskim naporima u smanjenju emisija gasova staklene bašte, ali i da se posveti ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Ovo je jedino moguće ako se klimatske promjene integrišu kao značajan faktor u rad svih sektora i razvijanju strategija, od proizvodnje energije, preko zgradarstva do transporta i poljoprivrede“, rekao je danas Kalaba.

Centar za životnu sredinu se problemom klimatskih promjena bavi i kroz kampanju „Stop prljavoj energiji – jer budućnost je obnovljiva“, kojom skreću pažnju javnosti i institucija na prednosti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, te se bore protiv izgradnje novih termoelektrana na ugalj koje su među najznačajnijim uzročnicima klimatskih promjena.



Nataša Crnković, Koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja rekla je da su prošlogodišnje poplave pokazale da se konvencionalni pristupi upravljanju vodama ne mogu više smatrati adekvatnim.

"Vlasti trebaju uzeti u obzir veliki potencijal poplavnih područja i močvara, koje mogu da služe kao prirodne retenzije. Davanje više prostora rijekama se u svijetu pokazuje kao pozitivan metod za odbranu od poplava, što je u suprotnosti s našim trenutnim pristupom. Močvare isušujemo, umjesto da ih koristimo upravo u ovakve svrhe“, istakla je Crnković.

Iz Centra poručuju da se pitanju poplava zbog prirode problema treba pristupiti ozbiljno i međusektorski. Smanjivanje emisija gasova staklene bašte, upravljanje vodama, šumama, otpadom, podizanje svijesti građana i njihovo organizovanje, kao i sistemi za rano uzbunjivanje i uvezivanje institucija su samo dio napora koji su potrebni za sprječavanje ovakvih prirodnih nepogoda i ublažavanje njihovih posljedica.