<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Buka intervju: Moramo prestati jeftino izvoziti balvane, a onda uvoziti skupi namještaj!

DENIS ŽIŠKO, CENTAR ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU

Cijela BiH je prirodna ljepota koju, nažalost, više cijene stranci nego mi koji živimo u BiH.

10. oktobar 2019, 9:45

 

Prošle sedmice u Skoplju je održana konferencija "Suočavanje sa zagađenjem zraka u regiji zapadnog Balkana - izazovi i mogućnosti" u organizaciji Ministarstva okoliša i prostornog planiranja Sjeverne Makedonije i nevladinih organizacija iz regije. Problem enormnog zagađenja zraka prisutan je u svim zemljama zapadnog Balkana i neosporna je činjenica da zagađenje iz velikih industrijskih postrojenja, poput termoelektrana koje koriste ugalj, negativno utiče i na susjedne zemlje. Ideja konferencije je bila da se razmijene iskustva o tome na koji način se zemlje regije bore sa ovim problemom i da se razmotre mogučnosti regionalne saradnje na rješavanju istog. Na konferenciju je došao samo predstavnik vlade Srbije, a predstavnici vlasti iz BiH se nisu pojavili.

Koordinator Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle Denis Žiško u razgovoru sa novinarom BUKA magazina pobliže nas je upoznao sa problemom očuvanja okoliša u našoj zemlji i regionu.

Žiško se godinama bavi pitanjima negativnog utjecaja korištenja uglja, u energetskom sektoru, na zdravlje ljudi i okoliš, na potrebu za hitnu dekarbonizaciju energetskog sektora i tranziciju na održive obnovljive izvore energije.

Kako komentarišete to što niko iz institucija BiH nije prisustvovao na konferenciji u Skoplju?

Iz jednog BiH entiteta su poslali dopis kojim su tražili pojašnjenje da li je planirano da se prisutnima, tokom uvodnih govora, obrate i ministrica iz Republike Srpske i ministrica iz Federacije BiH. Ukoliko je za njih ovo bilo najvažnije pitanje, vezano za učešće na konferenciji na kojoj se trebalo pokušati doći do odgovora na koji način zaštititi zdravlje i živote građana koji su ugroženi zagađenjem zraka, mislim da je svaki moj komentar suvišan. Nemam informaciju da li su obavijestili organizatore da neće doći ili se jednostavno nisu pojavili. Iz drugog BiH entiteta su potvrdili dolazak, a onda su dan prije konferencije otkazali. Naknadno sam saznao da je za isti dan zakazana sjednica vlade na kojoj su između ostalog razmatrani i okolišni problemi.  

Kakvo je stanje u BiH po pitanju zagađenosti vazduha?

Katastrofalno. Na primjer o problemu zagađenjna zraka se intenzivnije počelo razgovarati tek u zadnjih par godina. Nažalost, trenutno naši donosioci odluka još uvjek samo razgovaraju o ovim problemima, a jako malo se radi na provedbi konkretnih rješenja kojim bi se smanjilo zagađenje i zaštitio okoliš.

Koliko su građani BiH ekološki osviješteni?

Mislim da u BiH nije toliko problem svijesti naših sugrađana koliko je to problem ne uređenoga i ne funkcionalnog sistema. Naši sugrađani jako brzo prihvate standarde ponašanja, po pitanju zaštite okoliša, kada odu živjeti i raditi u uređene zemlje zapadne Evrope. Zašto je to tako? Zato što su "svjesni" da će, ukoliko ne poštuju pravila i zakone koji regulišu pitanja zaštite okoliša, skupo platiti kršenje istih. Onog trenutka kada naša država počne dosljedno kažnjavati one koji ne poštuju pravila, svijest našeg čovjeka će proraditi. Pored toga, kada se to desi, ni našoj dragoj osviještenoj dijaspori neće pasti na pamet da istog momenta kada pređu granicu, dolazeći na odmor u BiH iz tih uređenih zemalja, otvore prozor i iz auta izbace svo smeće koje su držali u autu do ulaska u BiH.  

Koji je glavni problem BiH vezan za okoliš i ekologiju?

Nerad inspekcija. Tu je, možemo reći, prva linija odbrane. Posao inspektora je da konstatuje da li je neko prekršio zakon ili odredbe iz okolinskih dozvola i da to prijavi. Ja često imam običaj reći da se naši inspektori ponašaju kao da su socijalni radnici. Nažalost oni sebi daju za pravo da "progledaju kroz prste" velikim zagađivačima koji krše zakon, posebno kada se radi o "strateškim" firmama, uz obrazloženje da bi se ugrozila radna mjesta ukoliko ih prijave. Kao i u mnogim drugim sektorima u BiH i u sektoru zaštite okoliša zakoni i njihova primjena često nije ista za sve.   

Vaše mišljenje o gradnjama mini hidro-elektrana?

Izgradnja mini hidro-elektrana se jedino isplati zbog pretjerano visokih tzv. feed-in tarifa. Onog momenta kada se one ukinu, naši i strani investitori i političke elite koje su uključene u ove aranžmane, neće imati interesa da ulaze u te investicije pošto su one jednostavno ne isplative bez feed-in tarifa. Činjenica je da je doprinos BiH energetskom sistemu iz mini hidro-elektrana marginalan i kao takav potpuno neopravdan i nepotreban, posebno kada se uzme u obzir enormna i nenadoknadiva šteta koju ti projekti nanose, u večini slučajeva, netaknutoj prirodi naše zemlje.

Ima li ijedna politička partija u BiH u svojoj političkoj platfomi išta vezano za ekološke projekte?

Ovdje bi se moglo postaviti i pitanje da li i jedna politička partija u BiH uopšte ima političku platformu, odnosno da li su to uopšte političke partije ili su to interesne grupacije čiji je jedini cilj na bilo koji način doći na poziciju vlasti. U predizbornim kampanjama svi se zaklinju u zaštitu okoliša ili u posljednje vrijeme, rješavanje problema zagađenja zraka. Onog momenta kada uspiju dobiti dovoljan broj glasova da uđu u vlast i kada dođe do podjele "pobjedničkog kolača", sve se svede na podjelu pozicija u ministarstvima, upravnim odborima, raznim komisijama te na zapošljavanje u javnim preduzećima i na budžetskim pozicijama. U tom momentu problem okoliša i zagađenja postaje "kompleksan problem koji se ne može riješiti preko noći" i onda se obično počinju pripremati studije, analize i razni planovi. Naravno izrada ovih dokumenata se ugovara sa probranim konzultantima i ekspertima. Sve to obično traje do slijedećih izbora, kada se počinje sa novim obećanjima.  

Šta je to što su najveće prirodne ljepote i vrijednosti BiH koje bi nam mogle pomoći u tome da podignemo ekonomski standard države?

Cijela BiH je prirodna ljepota koju nažalost više cijene stranci nego mi koji živimo u BiH. Naši sugrađani to naše bogatstvo uzimaju zdravo za gotovo i nisu ni svjesni da zbog interesa pojedinih lobija, npr. energetskog, možemo nepovratno izgubiti prelijepu zemlju na kojoj nam mnogi zavide. Ovdje naravno mislim na prirodne vrijednosti BiH ne na državu u političkom smislu. Vrijeme je da se iz naših glava izbrišu duboko usađeni simboli tzv. "bazne teške industrije" koji su pratili BiH u prošlom stoljeću i da se okrenemo budućnosti u kojoj nema mjesta privredi koja je bazirana na prljavim fosilnim gorivima. Jednostavno trebamo prestati jeftino izvoziti balvane, a onda uvoziti skupi namještaj.