O platformi prepoznaj.ba, projektu i edukaciji, govorili smo sa Azrom Selimović, voditeljicom projekta, Adisom Nadarevićem, novinarom i mentorom na projektu, Arminom Kržalićem, profesorom sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije i Amerom Sikirom, ekspertom za web i društvene medije.
Predstavljajući projekat Azra Selimović, voditeljica projekta, ističe:
Drago nam je kad mediji daju podršku društveno-korisnim projektima, kako bi se podigla svijest javnosti o značajnim temama. Projekat je vezan za jačanje civilnog društva u BiH i za cilj ima da prepozna i prati online prijetnje na društvenim medijima i angažira civilno društvo i mlade da prepoznaju i reaguju na sve prijetnje koje mogu dovesti do nasilnog ekstremizma.
Projekat se provodio u periodu od 1. decembra 2019. do 31. januara 2021. godine, i sada ga završavamo. Aktivnosti su bile usmjerene na identifikaciju trendova govora mržnje i radikalizacije, koji vode nasilnom ekstremizmu i edukaciju mladih da nauče prepoznati forme u kojima se pojavljuje ova komunikacija. Najvažniji rezultat projekta je da je educirano 80 mladih monitora iz BiH i 11 mentora, koji ostaju kao vrijedan resurs svojim lokalnim sredinama, organizacijama i cijeloj BiH. Važan dio projekta je i platforma na kojoj su nastali ovi sadržaji i namijenjena je mladima, medijima, civilnom društvu i institucijama.
Komentarišući aktivnosti projekta, ali i sagledavajući javni prostor iz perspektive nekoga ko u njemu participira, Adis Nadarević govori:
Kad je u pitanju govor mržnje i sve što vodi radikalizaciji, nasilnom ekstremizmu i manifestacijama frustracija u našem društvu, BiH je pogodno tlo, zato što u više dimenzija uviđamo društvenu ranjivost koja je pretpostavka za desni populizam, radikalizam i ekstremizam. Svježe posljedice rata, stalna politička nestabilnost, loša zakonska regulativa kad su mediji i širenje govora mržnje u pitanju, vode ovakvom vidu komunikacije. Kod nas se političke kampanje zasnivaju na govoru mržnje. Propagatori toga budu nagrađeni, a oni koji žele raditi detoksikaciju medijskog prostora su kažnjavani, prozivani itd.
U ovom projektu smo željeli podići kapacitet civilnog društva da odgovori na prijetnje. Okupljen je tim od pojedinaca koji su po iskustvu i znanju otporni na dezinformacije i govor mržnje. Naša zemlja je na dnu Evrope, kada govorimo o medijskoj pismenosti. Dužnost nas koji smo otporniji na dezinformacije i govor mržnje je da djelujemo i da podignemo nivo otpornosti, ili kolektivni imunitet u društvu. U projektnom timu smo imali novinare, sociologe, autore, stručnjake iz oblasti sigurnosti, a monitori koje smo obučavali bili su mladi aktivisti iz civilnog društva kojima je predana štafeta da nakon obuke nastave djelovati u svojim lokalnim zajednicama, koristeći stečena znanja.
Govoreći o važnosti ove platforme i studioznosti nšeg pristupanja govoru mržnje, prof. Armin Kržalić kaže:
Važno je raditi sa mladim ljudima. Mi smo kroz ovakav pristup rada mlade ljude pokušali naučiti kako da prepoznaju propagandu i nastojali smo ih potaknuti da budu kritičari loših informacija. Kroz ovakve aktivnosti smo pozivali i učili studente da uče razlikovati činjenice od neistine. Posebno je važno potaknuti mlade na zdrav skepticizam prema informacijama, a ne na cinizam, što se danas često čin. Posebno smo pokušali pozvati na promovisanje vjerske, rasne i etničke tolerancije u vrijeme kad su demokratske vrijednosti napadnute sa svih strana.
U preporukama smo dali mogućnost institucijama kako i na koji način ovakvim pristupom mogu napraviti kontranarative koji bi pomogli deradikalizaciji i deregrutaciji mladih ljudi iz ekstremnih vjerskih, političkih, ili nekih drugih grupa.
Govoreći o strukturi platforme i njenim benefitima, Amer Sikira pojašnjava:
Razvijajući platformu, podijelili smo je na dva dijela, jedan koji je dostupan širokom auditoriju, i drugi koje se ne vidi na zaslonu. Bilo ko ko pristupi platformi, ima mogućnost da pogleda dokumente i priručnike. Htjeli smo napraviti platformu u kojoj će se svi osjećati sigurnima i gdje niko neće strahovati da će ga neko prijaviti jer je prijavio neki govor mržnje.
Platforma se neće ugasiti kad projekat završi. Svi će moći da je koriste i njena građa će poslužiti u izvještavanju o govoru mržnje, radikalizmu, ekstremizmu, budući da ima oko 14 000 sadržaja koji govore o tome.
Monitori koji su izašli s treninga osposobljeni su da svoje znanje dijele u lokalnim sredinama, jer kroz projekat smo uvidjeli da je veliki problem to što bi mnogi prijavili govor mržnje, ali nisu sigurni gdje je razlika između slobode govora i govora mržnje i ne znaju gdje mogu da ga prijave.
Sumirajući očekivanja, Azra Selimović ističe:
Očekivanja projekta su ispunjena, imamo 100 edukovanih ljudi i platformu koja ostaje. Mi bismo najviše voljeli da je preuzme Ministarstvo sigurnosti, jer ovi podaci najviše mogu koristiti njima, da preventivno djeluju na pojave i stvari koje su mentori i monitori detektovali.
