<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Banjalučki biskup Franjo Komarica za BUKU: I ove godine političari su tjerali ljude u depresiju, ravnodušnost, a nerijetko i iz zemlje

INTERVJU

Na kraju godine sabiraju se utisci, rezimira tekuća godina i prave planovi za narednu. Vraćamo se na početak da bismo sagledali stvari iz šireg ugla. Godinu na izmaku, baš pred sami katolički Božić, komentarisao je za BUKU banjalučki biskup.

24. decembar 2019, 9:23

 

Mons. dr. Franjo Komarica podijelio je svoje utiske o godini na izmaku, objasnio koji su bili najveći izazovi za društvo, ali i njega lično, te poželio najljepše želje svima u 2020. godini. 

U samom uvodu naglasio je da je ova godina, u smislu društveno-političkih dešavanja u našoj zemlji, njemu kao običnom građaninu, nalik na sve protekle godine, godine propuštenih šansi za ostvarenje i osiguranje života dostojnog čovjeka za stanovnike ove zemlje.

"Glavni krivci što je to tako jesu domaći političari, kojima je većina birača naše zemlje prošle godine dala svoje povjerenje. Ti izabrani političari su se svojim egoističnim i nezrelim ponašanjem brutalno poigrali s povjerenjem birača. Sve do ovih zadnjih dana godine na izmaku, oni nisu „uspjeli“, jer nisu ozbiljno ni htjeli, oformiti vlast na nivou države, a jednako tako i u jednom od dva entiteta – u Federaciji Bosne i Hercegovine, pa ni u svim kantonima, odn. županijama. Kontinuirano su preko sredstava javnog priopćavanja najodgovorniji od tih političara zaluđivali svoje sugrađane i tjerali ih u depresiju, bolesnu ravnodušnost i bezvoljnost, a nerijetko i u napuštanje svoje domovine, svoga rodnog kraja, pa čak i radnog mjesta. Njihov odlazak stvara za našu zemlju dodatne probleme i negativne posljedice."

Komarica se osvrnuo i na međunarodne predstavnike, koji su, kako kaže, zaduženi za sveopšte sređivanje poratnog, višeslojno zbrkanog stanja u državi, a koji su uglavnom mlako i nezainteresovano promatrali ovo „pozorište u kući“.

"Njega su nam i ove godine priredili glavni 'glumci' naše političke i društvene scene, dakako ne bez debelog honorara, koji im je tijekom cijele godine svima bio zagarantiran. Općenito gledano, rezultat takvog ponašanja najdogovornijih djelatnika na našoj domaćoj političkoj i društvenoj sceni, samo je mogao biti porazan s dalekosežnim negativnim posljedicama za budućnost stanovnika ove – i predugo sluđene zemlje, prepuštene kontroliranom kaosu, umjesto da ona bude zajednički, odlučno i ciljano izgrađivana kao pravna država, pogodna i poželjna za sve koji u njoj žele živjeti."

Dodaje kako će biti teško nadoknaditi brojne, do sada propuštene šanse i neriješene probleme, jer će svaki novi dan i svaki novi mjesec i godina donositi nove izazove. Neriješeni zadaci i problemi, prema njegovim riječima, najčešće ostaju kao podloga za brojne dodatne probleme i poteškoće, a koje će također trebati pravilno rješavati.

"Glede jednog, daleko manjeg, ali za mene vrlo važnog područja, područja života i djelovanja moje vjerske zajednice za koju sam odgovoran, Banjolučke biskupije, imam podijeljene utiske s obzirom na godinu koja se primiče kraju. Unatoč brojnim, upornim akcijama raznih vrsta, da se državni, entitetski, općinski, kao i međunarodni predstavnici konačno „smiluju“ i omoguće brojnim stotinama, pa i tisućama naših prognanih katolika, da i oni, nakon toliko proteklih poratnih godina, mogu ostvariti svoj održivi povratak u svoja rodna mjesta i župe, skoro ništa se po tom pitanju, nažalost, nije ostvarilo, na dodatnu veliku žalost i razočaranje tih jadnih, obespravljenih ljudi."

Komarica navodi kako mu je poznato da su tokom svih proteklih godina svojim arogantnim i ciničnim ponašanjem domaći političari i međunarodne garniture htjeli ciljano ubiti nadu svim prognanim i izbjeglim katolicima, koji još uvijek nisu odustali od jednog svoga temeljnog ljudskog prava, prava na rodni kraj, na vlastitu imovinu, na očevinu i svoju baštinu.

"Definitivno i temeljito, nasilno iskorjenjivanje domicilnog hrvatskog naroda i s njime Katoličke Crkve ne može donijeti ništa dobro za ovaj dio naše zemlje.
U istoj ovoj godini uspjeli smo na području cijele biskupije organizirati dragocjenu duhovnu obnovu po svim našim župama, te upriličili nekoliko velikih duhovno-molitvenih skupova za brojne molitvene zajednice iz cijele zemlje i susjedstva."

Ovu godinu je između ostalog obilježila i migrantska kriza, u što je za sve nas u BiH bio ultimativni test empatije i humanosti. Pitali smo zato i Mons.dr. Franju Komaricu kako ocjenjuje da smo prošli taj test kao društvo, ako smo uopšte?

"Iz svega onoga što znamo o migrantima u našoj zemlji tijekom ove godine, ima se dojam da aktualne vlasti u našoj zemlji nisu imale dobru i razrađenu strategiju glede ovog vrlo ozbiljnog problema, koji je međunarodnog značaja. Policija BiH je slabo i nedovoljno bila organizirana da spriječi ilegalni ulazak brojnih migranata u zemlju, te su mnogi od njih bili izvan kontrole. Vlasti nisu imale dobro razrađenu strategiju adekvatnog zbrinjavanja pristiglih migranata. Vlasti na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou nisu međusobno uspješno i supsidijarno sinkronizirale. Ali su zato naše vlasti imale međudržavne prijepore sa susjedima u svezi migranata."

foto: BUKA

 

Komarica dodaje da su političari svojim tumačenjem i nečinjenjem migrante svrstavali u političko-sigurnosni problem, dok su mnogi drugi dijelovi našeg društva  na problem s migrantima gledali kao na gorući humanitarni problem koji treba žurno rješavati.

"Sve su učestaliji bili apeli i upozorenja vlastima od strane nekih Crkava i vjerskih zajednica, humanitarnih organizacija i organizacija za zaštitu ljudskih prava i dr., da se ozbiljnije i zajednički suoče s aktualnom migrantskom krizom; da ju ne ignoriraju i da ne prebacuju odgovornost s jedne razine vlasti na drugu i da se migrantsku krizu ne politizira niti da se nju koristi za političke manipulacije, već da ju se shvati – prije svega – kao humanitarnu katastrofu koja je pred cijelim našim društvom, te i kao svoju moralnu obvezu. To je tim potrebnije, ako se – kako je izgledno – od međunarodne zajednice predviđa da BiH bude regionalni stacionar za migrante, te je tako istinski izazov za predstavnike vlasti na svim nivoima, ali i našeg društva uopće."

Dodaje kako je nastala klima podržavanog nacionalizma i nepovjerenja te dodatno širenje straha od stranaca, iza čega stoje nerijetki političari – i domaći i strani. A prelila se, nažalost, i na velik dio naše domaće populacije. 

"Poznato je međutim, da je poglavar Katoličke Crkve papa Franjo, tijekom cijelog svog pontifikata, bio dosljedan, glasan zagovornik migranata i podupiratelj humanog pristupa i rješavanja migrantskih kriza na svjetskoj razini. Uporno je pozivao i poziva i državnike i političare i organizacije i narode da prihvaćaju i humano zbrinjavanju one koji bježe iz vlastite zemlje zbog gladi, rata, terorizma ili elementi ranih nepogoda. Smatrali smo i mi, članovi Katoličke Crkve u našoj zemlji, svojom obvezom – u duhu poruke Evanđelja, nauka Crkve i poticaja pape Franje – u okviru svojih mogućnosti – molitvom i konkretnim djelima pomoći – učinkovitom rješavanju ove velike i sve dramatičnije tragedije aktualnih migranata u našoj zemlji. Naši Caritasi, – i Biskupske Konferencije BiH i Banjolučke biskupije, Vrhbosanske nadbiskupije i Mostarko-duvanjske – organizirali su i pružili konkretnu pomoć – u hrani, u odjeći, u higijenskim predmetima i praonicama rublja. Mjesecima među migrantima djeluju i redovnice, svjetski poznate sv. Majke Terezije, pružajući im medicinsku uslugu i pomažući im u premošćivanju jezičnih barijera kod njihovog traženja liječničke pomoći u domaćim ambulantama i bolnicama."

On lično ima i konkretne informacije o pružanju pomoći u hrani, higijeni i odjeći od strane pojedinih stanovnika i obitelji u sredinama gdje su migranti bili smješteni ili kuda su prolazili. Ali, sve su to bile, kako navodi, iako dragocjene i činjene od srca – geste „vatrogasaca“, koje su nastojale ublažiti katastrofu „požara“, koji je te jadne ljude učinio migrantima s potpunom neizvjesnošću glede njihove budućnosti. Zato nam, kako navodi, svima i dalje valja odlučno i udruženim snagama, jasno i glasno biti otvorena srca na strani temeljitijega sagledavanja i rješavanja – na domaćoj i međunarodnoj političkoj razini – ove, sve ozbiljnije krize našeg vremena i okruženja.

U godini na izmaku, bilo je mnoštvo izazova, kako za njega lično, tako i za sve nas kao društvo. Ipak, kao najveće izdvojio je činjenicu da se navukla "gusta magla" beznađa, razočarenja, nezadovoljstva i klonulosti u brojne porodice.

"Uslijed fatalno pravno nesređene naše države, što rezultira brojnim i raznoraznim primjenama „zakona jačega“, i onemogućavanjem ostvarenja brojnih pozitivnih planova i ideja naših sugrađana, koji su patili za ovu zemlju i koji ju vole, navukla se neka „gusta magla“ malodušja, beznađa, razočaranja, nezadovoljstva i klonulosti u brojna srca i obitelji njenih stanovnika. Naravno da je to izazov – i za dotične, ali i za sve druge koji se osjećaju zaduženima da doprinose izgradnji pravednog mira i sretne i sigurne budućnosti svih žitelja naše zemlje. Tužan sam što svjedočim – tijekom ove i svih proteklih godina – fatalnom oportunizmu i indiferentizmu od strane brojnih naših intelektualaca i drugih mojih sugrađana – glede odlučnijeg zajedničkog traženja učinkovitije „terapije“ za aktualnu „dijagnozu“ teške bolesti našeg društva", navodi mons.dr. Komarica.

Dodaje kako je pomanjkanje zdravog domoljublja i većeg humanizma na djelu, pravi izazov za sve nas, da ličnim primjerom pokažemo da imamo i jedno i drugo.

"Kroz konkretne pozitivne primjere i akcije koje zajedno sa svojim suradnicima provodim na području moje biskupije, osobito na karitativnom području te na području odgoja i obrazovanja mladih generacija i stvaranju ozračja povjerenja i mirnog zajedničkog života, trudio sam se i ove godine dati naš skromni doprinos pozitivnom rješavanju aktualnih izazova. Nažalost, doživljavali smo i doživljavamo pri tom uskogrudne i kratkovidne, nepotrebne barijere od strane lokalnih vlasti – entitetskih u RS-u i kantonalnih u FBiH, pri čemu  nam se stvaraju dodatni teški napori za ostvarenje naših dobronamjernih i humanih ciljeva u korist brojnih naših sugrađana koji trebaju i žele našu pomoć."

foto: Pomozi.ba

 

Dok političke elite i privilegovani pojedinci žive u enormnom bogatstvu, siromaštvo u BiH, ali i drugim zemljama u svijetu, vodi u potpuno drugu krajnost. Stvara se jaz među ljudima i postavlja pitanje možemo li pronaći balans da svi imamo samo onoliko koliko nam zaista i treba?

"Glede ove dramatične problematike, naša zemlja nije iznimka. Ima i kod nas, ali i drugdje – nerijetko – čitavih grupa ljudi pa i cijelih naroda i nacionalnih i vjerskih manjina, a poglavito mnogo pojedinaca, koji provode život, ispod ljudskog dostojanstva. Oni trpe strašno uslijed isključenosti iz mogućnosti raspolaganja dobrima koja su im potrebna za život ili uslijed obespravljenosti, napuštenosti, osamljenosti ili diskriminacije", govori mons.dr Komarica.

Dodaje kako nema nikakve sumnje da je i kod nas potrebno puno energičnije i dosljednije odstranjivati mnogovrsnu nepravdu i rasprostranjenu korupciju; pomagati učinkovitije ublažavanju siromaštva i bijede brojnih naših sugrađana, zauzimajući se za njihovo ljudsko dostojanstvo. 

"Ne bi smjelo u našoj zemlji biti ni jedne moralne savjesti koja bi se nezainteresirano pomirila s činjenicom strašne nejednakosti između ljudi ili grupa s pretjeranim bogatstvom s jedne strane i brojčanom većinom siromašnih, obespravljenih i zakinutih za život dostojan čovjeka – s druge strane. Rješenje nije u nasilju, nego u upornom traženju od onih koji su dužni za opće dobro i za zaštitu digniteta svakog stanovnika naše zemlje, da odlučnije porade na donošenju socijalno pravednih zakona i odredbi, koje će rezultirati konkretnom pomoći i onima, koji oskudijevaju u osnovnim preduvjetima za dostojanstven život od vlastitih ruku, odn. od pomoći svojih bližnjih, ukoliko su sami fizički ili psihički nesposobni da sebi sami priskrbe za život."

Pred sami katolički Božić, ali i predstojeće praznike i Novu 2020. godinu, mons.dr.Franjo Komarica poručuje:

"Božić je za sve koji ga slave – bilo po novom, gregorijanskom ili starom, julijanskom kalendaru – dar, izazov i zadatak. Božić je najveći mogući Božji dar nama ljudima. To je dar ulaska osobnog Boga, na osobni, konkretni, nama ljudima prepoznatljiv i prihvatljiv način, u našu ljudsku povijest, u povijest života svakog od nas. Bog je postao, definitivno i nepovratno – naš suputnik i supatnik, naš najbolji prijatelj i pomoćnik, naš najdragocjeniji spasitelj od vječne nesreće. Blagdan rođenja Sina Božjega – Božić – tj. ulazak Boga u našu konkretnu povijest, poziva svakog čovjeka da ga prihvati – sa svim posljedicama koje iz toga slijede. A to znači da mu uzvratimo ljubavlju i prihvaćanjem njegovog mira, time što ćemo svakodnevno prakticirati ljubav i mir sa svojim bližnjima, sa svojim sugrađanima i suvremenicima. Želim od srca da to uspije što većem broju, Vas, mojih sugrađana – ne samo za Božić nego i kroz cijelu novu 2020. godinu."