<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

ALTERNATIVA JE MOGUĆA: Pozivamo organizatore trka u BiH da izbace plastične čaše iz upotrebe!

TRČANJE

Trčanje posljednjih godina postaje sve popularnije, organizuju se trke u skoro svim gradovima širom zemlje, što je pozitivna stvar, ali ono što je negativno jeste ono što ostane iza tih trka, a to je velika količina plastičnih čaša.

08. august 2019, 9:52

 

Da je alternativa moguća pokazuju nam primjeri organizatora Marathon Sarajevo i Jahorina Ultra Trail, koji su u vremenu plastike našli alternativu.

Naime, organizatori polumaratona u Sarajevu već godinama ne koriste plastične čaše, već su se odlučili na korištenje kartonskih čaša, a na Jahorina Ultra Trailu ove godine uopšte nisu ni imali čaše, jer su prošle godine trkačima dali silikonske čaše, koje sad mogu da koriste na svim trkama.

Kada smo se organizatorima trka u Banjaluci javili sa upitom da li planiraju da u narednim trkama izbace plastične čaše sa svojih događaja, mnogi su odgovorili potvrdno, pa već sad možemo reći da od septembra na banjalučkim trkama možete očekivati kartonske čaše na okrepnim stanicama.

U Evropskoj uniji plastični predmeti za jednokratnu uporabu poput pribora za jelo, štapića za uši ili slamki od 2021. više neće biti dopušteni. Usaglašavanjem zakona u BiH sa zakonima u EU moraće se naći neka alternativa, pa će organizatori trka u narednim godinama svakako morati odustati od plastičnih čaša.
Da bi se jedna plastična čaša razgradila, potrebno je da prođe oko 50 godina, pa zamislite samo svu tu količinu čaša koje ostaju poslije silnih trka kako stoje na nekoj deponiji, ne godinama, već decenijama.

Erol Mujanović ispred Marathona Sarajevo kaže da u organizaciji trka već 8-9 godina posluju sa dobavljačem iz Sarajeva koji proizvodi čaše od kartona, a ekološki osviješten izbor nikada nije bio upitan kod njih.  Kažu da, kao i svi organizatori koji teže održivosti svojih aktivnosti, nastoje pojačati dobre strane i pluseve, te minimizirati minuse vezane za manifestaciju.

“Prije 10 godina smo organizovali i nekoliko trail utrka, obilježavali smo i Dan planete zemlje  u šestom mjesecu, a i sama zaštita okoliša je uvijek bila prisutna i kroz društveno odgovorne inicijative našeg udruženja, tako da smo, rekao bih, prirodno i spontano došli na takav izbor od trenutka kada je bila finansijski moguća njegova realizacija”, rekao je Mujanović za BUKU.

Prisjeća se da su im tokom prvih nekoliko godina polumaratona čaše bile donirane od strane jednog od partnera, ali su ubrzo prešli na nabavku kartonskih čaša.
Kada je riječ o samom otpadu Erol kaže da je poslije trka obaveza organizatora da sve ostave čistim i urednim u roku od 1h koji slijedi, što oni i rade. Odmah nakon trke dolazi ekipa JP „Rad“ koja otpad preuzima dalje.

“Svi veći gradovi i trke u BiH trebaju biti primjer ostalima u regionu u kojem djeluju i na koji utiču pa se to odnosi i na ovu praksu”, kaže nam Erol i dodaje da je cijena jedne kartonske čaše oko desetak feninga.

Sanja Kavaz, direktorica trke Jahorina Ultra Trail-a, rekla je da su se od samog početka ugledali na trku 100 milja Istre, gdje su plastične čaše zabranjene.

“Išli smo kod njih trčati, volontirati, savjetovali se s oganizatorom. Kod njih su plastične čaše zabranjene na okrepnim tačkama i nama se to jako dopalo, jer smo željeli graditi imidž trke koja promoviše ekološke vrijednosti i održivi razvoj. Jednostavno, u naš pravilnik smo unijeli stavku da su učesnici obavezni nositi svoje spremnike ili silikonske čaše, jer na okrepama nema pvc čaša za jednokratnu upotrebu. Ono što se pokazalo kao hit jesu silikonske čaše koje smo izradili prošle godine i poklonili učesnicima naše trke. One su brendirane i jako lijepog dizajna, trkači su bili oduševljeni njima. Ujedno, to je proizvod koji ne možete naći na našem tržištu, a i ako ga nađete recimo u susjednim zemljama, nije baš jeftin. Naše čaše sad nose učesnici prošlogodišnjeg JUT-a i na drugim trkama, tako da ne koriste pvc jednokratne ni kod drugih organizatora, a lijepa su reklama gdje god da se pojave s njima”, rekla je za BUKU Sanja Kavaz.

 

Foto: Adnan Bubalo

 

Ona dodaje da je i markiranje staza u prirodi takođe jedan od problema.

“Privremenu markaciju prestavljaju pvc trake koje se sjeku na određenu dužinu i postavljaju dužinom staze po granama, ogradama, kočićima i slično kako bi učesnici trke mogli što lakše navigirati i trčati. Po završetku trke, one se moraju ukloniti i naravno, jako je bitno da ne ostaju u prirodi jer nisu baš ugodan prizor, a i ako nisu biorazgradive, prijetnja su po životnu sredinu. Godinama eksperimentišemo i tražimo adekvatno rješenje i po ovom pitanju. Ove godine smo napravili markacije koje planiramo koristiti naredne 2-3 godine, a zatim ih reciklirati. Plastične flaše od vode su takođe veliki problem pa se trudimo da koristimo veću ambalažu umjesto pojedinačnih flaša od pola litra”, pojašnjava.

A kao jedno od pravila unijeli su i diskvalifikaciju ukoliko se utvrdi da je neko bacao otpad duž staza.

“Moram reći da mi je ove godine prijavljen slučaj gdje su trkači opomenuli učesnika koji je odbacio papirić na stazi da mora da ga pokupi. Raduje me da se ovakve korektivne stvari dešavaju i među samim učesnicima. Da nije papir pokupljen sa staze, a slučaj nam prijavljen, nažalost, tog učesnika bismo morali diskvalifikovati”, ističe naša sagovornica.

Sanja kaže da su trkači oduševljeni i dizajnom i funkcionalnošću silikonske čaše.

 

Foto: Silikonska čaša JUT

 

“To je čaša koja uz rub ima prsten pa se može lako kačiti na opremu, na dohvat ruke im je kada se zaustavljaju na okretnim stanicama tokom trke. Osim toga, zgodna je i za ostale aktivnosti na otvorenom, bicikliranje ili planinarenje recimo. Jednostavno je zgužvate i stavite u džep. Kada vam zatreba, izvadite je, ona se vraća u svoj prvobitni oblik i možete je koristiti za osvježenje. Lako se održava što je jednako važno”, ističe. Ona poziva i organizatore drugih trka da im se jave ukoliko žele za svoje takmičenje izraditi čaše s logotipom trke kao i udruženja koja žele recimo putem kampanje uticati na svijest javnosti o značaju smanjenja PVC otpada.

Goran Ćorić, direktor „Run And More Weekend“ festivala i RMC Banjaluka polumaratona kaže da je organizacija kojoj je on na čelu ekološki osviještena. Najavljuje da će na narednim trkama koje će se trčati u okviru druge po redu „Run&More Park“ manifestacije, koja je zakazana za 7. i 8. septembar u Parku Mladen Stojanović izbjegavati plastične i koristiti ekološki prihvatljive papirne čaše, kao i flašice za vodu, koje će nakon trke sakupljati i prevesti do preduzeća koja se bave upravljanjem ambalažnog otpada i reciklažom.

“Mi smo prošle godine na Run&More Weekend-u i RMC Banjaluka polumaratonu već koristili ekološke, papirne čaše. I ove jeseni, na našim trkama na 5 i 10 km, dio opreme i trkačkih rekvizita biće ponovo napravljene od recikliranih materijala, a ovogodišnje medalje takođe su izrađene od prirodnih materijala, što je naš doprinos podizanju svijesti o zdravoj planeti”, rekao je za BUKU Ćorić i dodao da je došlo vrijeme da svi zajedno vodimo računa da živimo i radimo u što zdravijem okruženju.

“Mi kao organizatori sportskih dešavanja u Banjaluci, trudićemo se da dajemo maksimalno svoj doprinos tome i koristimo rekvizite koje je moguće nabaviti na ovim prostorima, a koji će doprinijeti što manjoj zagađenosti”, ističe on. Dodaje da je tokom njihovih događaja angažovano na stotine volontera, kao i specijalne službe koje su zadužene da sve lokacije na kojima se odvijaju događaji po okončanju trke vrate u prvobitno stanje, a otpad odvezu u preduzeća koja se bave sakupljanjem i izvozom ambalažnog otpada.

Branko Tovilović, predsjednik UG “Atletski rekreativni klub” Krupa na Vrbasu, koji su organizatori Ilindanske trke u Krupi na Vrbasu, kaže da jedan od njihovih ciljeva jeste promocija prirodnih ljepota Krupe i Vrbasa.

“Svi smo svjedoci velikog broja otpada plastične ambalaže nakon brojnih manifestacija koje se održavaju kod nas, ali i širom Republike Srpske i BiH. Kao organizatori Ilindanske trke u Krupi na Vrbasu nastojali smo da upotrebu jednokratne plastične ambalaže svedemo na što niži nivo. A cilj nam je da već naredne godine u potpunosti izbacimo iz upotrebe plastične čaše i zamijenimo ih nekim alternativnim materijalom sa što manjim štetnim uticajem na prirodnu okolinu”, rekao je Tovilović za BUKU.

Čak su, kaže Branko i za 3. GRAWE GBT Ilindansku trku u Krupi na Vrbasu koja je sada već iza nas razmatrali opciju papirnih čaša, ali sad može reći da je izvjesno da na 4. izdanju Ilindanske trke u Krupi na Vrbasu neće biti plastičnih čaša.

“Iako smo tokom 3. GRAWE GBT Ilindanske trke u Krupi na Vrbasu imali plastične čaše, naši volonteri su sve čaše pokupili nakon trke, kako na okrepnim stanicama, tako i u zoni starta, odnosno cilja”, istakao je on.

Što se tiče pribora za jelo, nakon trke u Krupi učesnicima je poslužen pasulj u višenamjenskim tanjirima sa escajgom, kao što svi jedemo kod kuće.

 

Foto: BUKA, plastične čaše na trci

 

Vladimir Selec, direktor Banjalučkog polumaratona, rekao je da, kako raste broj trkača, raste i broj plastičnih čaša.

“Iz razgovora sa direktorom trke na maratonu u Mumbaiju, Indija, gdje trči preko 50.000 trkača, dobio sam informaciju da je za njih najveći problem, za koji se svake godine traži bolje rješenje baš te čaše. Naravno, da smo razmišljali o alternativi. Alternative su sve dosta skuplje i to je nešto o čemu, zbog naših malih budžeta, trenutno ne možemo razmišljati”, rekao je za BUKU Selec.

Kada je riječ o silikonskim čašama, Selec kaže da su one veoma skupe.

“Na uličnim trkama okrepne stanice obično nemaju česme sa kojih bi trkači mogli da naspu vodu. Zamislite 30 trkača koji čekaju na okrepnoj stanici da se svakom naspe voda… Na trailovima je to opet lakše, stanice za odmor su predviđene da trkači tamo provedu 5, 10, 15 minuta, pa i više”, ističe Selec.

On napominje da je plastika generalno loša, ali kod nas nažalost, i dalje neizbježna opcija. On se pita da li će kartonske čaše biti reciklirane kao što se to radi u zemljama EU.

Nevena Stojaković, organizatorka više trka u Banjaluci, rekla je da će se od oktobarske trke +1111 Vertical Race na Čemernici ukinuti plastične čaše, kao i plastični pribor za jelo.

“Izbacićemo plastične čaše, a za zamjenu uzećemo papirne čaše i šolje. Prošle godine smo imali plastične kese, ove godine smo uveli papirne. Polako granice pomjeramo u skladu sa našim mogućnostima. Mala je razlika u cijeni i trebamo plastične čaše izbaciti na trkama”, rekla je za BUKU Nevena.

Duško Tadić, osnivač Banjalučke trkačke lige, rekao je da oni nemaju problem sa otpadom, jer sav PET otpad koji skupe na kraju godine recikliraju i od toga se nabavlja jedan dio Nikoljdanskih paketića za djecu iz socijalno ugroženih porodica i djecu sa invaliditetom.

 

Foto: Plastični otpad spreman za reciklažu, BTL

 

“Ono što je pozitivno je i to da se jedan broj trkača i drugih sugrađana uključuje u ovu akciju i tokom čitave godine, pa donose na PET ambalažu. Zahvaljući tome otpad ne završava u parkovima, rijekama i ulicama. Mi razmatramo opciju da uvedemo papirne vrećice da bismo u njima dijelili startne pakete trkačima, ali što se tiče plastičnih flaša i čašam, zasad ostajemo na tome da sve čase i flaše pokupimo i iskoristimo nakon trke”, ističe Tadić.

On dodaje da je došlo vrijeme da se PET ambalaža izbaci iz upotrebe, ali nažalost kod nas se ta ambalaža skoro i ne reciklira, za razliku od zemalja iz regije.

“Na primjer, u Hrvatskoj za jednu PET bocu u tržnim centrima dobićete 50 lipa, a kod nas se ta ista boca baci gdje ko stigne. Mislim da mi moramo još mnogo raditi na podizanju svijesti naših sugrađana i nadati se da ćemo  povodom ovog pitanja u nekom narednom period bar malo stići zemlje iz okruženja”, kaže Tadić.

Razgradnja plastične ambalaže je višedecenijski proces i zbog toga je potrebno raditi na podizanju svijesti građana, jer tako štitimo našu okolinu i prirodne ljepote po kojima smo poznati. Nadamo se da će sve veći broj organizatora trka u BiH odustati od plastičnih čaša i da će trkačima ponuditi alternativu.