Od početka veljače ove godine u Osijeku se nastavio održavati filozofski cafe. Od kako je u jesen 2014. priča započela, osječki je filozofski cafe posjećivala brojna publika čiji se interes za javnu raspravu samo širio, a uvijek su se otvarale nove i aktualne teme koje su često okupirale i javni medijski prostor te su ih, prirodno, i sami sudionici htjeli ispitati, protumačiti ili objasniti jedni drugima. Zahvaljujući današnjem bržem i lakšem protoku informacija, o osječkom se filozofskom cafeu daleko čulo te je u jesen 2016. godine i stigao poziv iz Španjolske da se Osječani pridruže međunarodnom istraživačkom projektu o filozofskom cafeu. Rasprave na filozofskom cafeu najčešće su nepredvidive, budući da ih sudionici sami biraju kad se sastanu i tako sami odlučuju što je njima relevantno za raspravu, u čemu sami mogu dati dovoljno doprinosa ili rješenja. Ipak, iz Španjolske je stigla nešto drugačija ponuda za bavljenje općim filozofskim temama i to na dva različita pristupa.
Profesor Jose Barrientos, sa Sveučilišta u Sevilli, osmislio je projekt koji za cilj ima empirijski propitati na koji način ljudi koji sudjeluju u filozofskom cafeu mogu postati mudriji. Njegova je ideja dio znatno većeg projekta filozofa Howarda Nusbauma, čija su istraživanja o konceptu mudrosti financirali John Templeton fondacija i Sveučilište u Chicagu i to u milijunskim iznosima. Taj je novac raspoređen na mnoštvo manjih projekata u svijetu koji iz različitih psiholoških i filozofskih stajališta propituju ljudsku mudrost. Profesor Barrientos je tako u svoj manji projekt okupio filozofe iz Meksika, Norveške i Hrvatske, odnosno Osijeka, kako bi u nekoliko skupina propitali postaju li ljudi mudriji na filozofskom cafeu.
Rasprave na filozofskim cafeima u poetry caffeu Magis odvijale su se u dvije skupine. Jedna je skupina raspravljala o općim filozofskim konceptima kao što su sreća, prijateljstvo, mudrost, razum, i to u raspravama kako se inače vodi filozofski cafe, gdje sudionici mogu slobodno izraziti vlastito mišljenje o temi, dajući primjere iz svakodnevnog života te odgovarajući na pitanja moderatora koji vodi raspravu. Druga je skupina imala nešto drugačiji zadatak. Njima su bile zadane teme iz antičke filozofije, kojima su se najčešće bavili stoički filozofi. Stoicizam je pravac u filozofiji koji je procvat doživio u doba staroga Rima, s najznačajnijim predstavnicima poput Seneke ili Marka Aurelija, da bi početkom 21. stoljeća doživio snažnu revitalizaciju na Zapadu. Sudionici druge skupine uglavnom su radili na tekstovima antičkih filozofa, čitali ih i analizirali te pokušavali povezati sa suvremenim načinom života i pronaći osobni smisao u porukama koje su nam ostavili stari filozofi. Pored toga, sudionici druge skupine morali su aktivnije promišljati o zadanim tekstovima, nositi ih sa sobom i čitati u slobodno vrijeme te voditi dnevnik o raznim praktičnim vježbama po uputama stoičkih filozofa.
Budući da se projekt provodi u Meksiku i Norveškoj, pored Španjolske i Hrvatske, bit će zanimljivo vidjeti rezultate projekta – jesu li te rasprave načinile sudionike mudrijima te kako uopće možemo mjeriti mudrost i tvrditi za nekoga da je mudar, samo su neka od pitanja na koja tek čekamo odgovore kada projekt bude potpuno završen i objavljeni rezultati. Istraživači se nadaju da će ovaj projekt poslužiti kao primjer dobre prakse te ubuduće planiraju još sličnih projekata i proširenje projekta o filozofskom cafeu, koji je sada bio prvi empirijski projekt o filozofskoj praksi u svijetu. Zoran Kojčić, koji je bio voditelj W3P projekta u Hrvatskoj i moderator filozofskog cafea, sada organizira filozofske šetnje u Osijeku, u okviru novog pilot projekta udruge Mala filozofija iz Zadra. Filozofske šetnje će se također baviti javnim raspravama o aktualnim kulturnim i društvenim temama, a bit će provedene u Osijeku u svibnju i lipnju ove godine. Poput filozofskog cafea, i u filozofskim šetnjama mogu sudjelovati građani bez obzira na obrazovanje, dob ili iskustvo, a prijave traju do 25. travnja (na adresi [email protected]).