Ponuda piva na tržištu je iz dana u dan sve veća. Kvalitet nije u samom taktu, pa su kvalitetnija piva teže dostupna u mnogim zemljama. Ipak, vlastito pivo možete praviti u bilo kojem dijelu svijeta, a u par tekstova ću taj proces pokušati prikazati na najjednostavniji mogući način.
Zašto uopšte praviti svoje pivo?
Kako sam već ranije rekao, izbor kvalitetnog piva nije u srazmjeru sa ponudom. U vašem supermarketu sigurno možete kupiti 50-tak različitih piva. Međutim, riječ je manje više o istoj vrsti piva, sa različitim etiketama. Pravljenje vlastitog piva s druge strane nije kvantna fizika, pa uz elementarno vladavanje tehnikama pravljenja piva, možete imati potpunu kontrolu nad okusom, mirisom ili bojom vašeg vlastitog piva. Takvo pivo je sasvim sigurno puno kvalitetnije od većine onoga koji se nudi u vašim lokalnim prodavnicama.
To mora da košta?
Zapravo ne. Proizvodna cijena jedne boce vlastitog piva je višestruko manja od one koja se nudi u prodavnici. Jedina investicija je zapravo oprema, dok su sirovine prilično jeftine, a u zemljama gdje je kućno pivarstvo popularno, cijena sirovina je jako niska. Dakle, jedino ulaganje se zapravo odnosi na početnu opremu, a koja se sklapa u skladu sa odabranim načinom kuhanja (o čemu ću poslije). S druge strane, mnoge stvari u opremi se i same mogu kući napraviti, pa cijenu opreme diktira i vaše umijeće. U svakom slučaju, prije bilo kakvog početka sastavljanja opreme, jako je važno upoznati se sa teorijom.
Nemam prostora za tako nešto?
Bilo bi idealno naravno da se ima poseban prostor za proizvodnju piva, međutim, mnogima je to nemoguće, kako finansijski, tako i praktično. Zato se zapravo veliki procenat piva i pravi u stanovima. Kuhinja je sasvim dobar prostor recimo za već gotove pivske sisteme koji koštaju na tržištu od 600 do 800 evra. Takvi sistemi, kao što je Grainfather recimo nude kompletnu opremu u paketu koja je potrebna za pravljenje piva. Kako je Grainfather veličine prosječne stolice, za kuhanje se može naći mjesta za njega praktično svugdje.
U opcijama gdje se pivo proizvodi od improvizirane opreme i sastavljenih sistema i balkon dobro posluži, jer kuhanja se u takvim slučajevima vrše na plinu (Grainfather je na struju naravno), pa je dobro da se kuhanje radi u prozračnim prostorima, zbog plina i sigurnosti uopšte.
Trebam li neku profesionalnu opremu?
Ne. Kućno pivarstvo nije profesionalno pravljenje piva, nego hobi u kojem se dosta improvizuje kada je u pitanju oprema. Kako sam već naveo, već sastavljena i gotova oprema, kao što je Grainfather košta oko 700 evra. S druge strane, ako ste spretni, uz male improvizacije možete i vlastiti sistem napraviti za tri puta manji novac (dakle za nekih 200 evra možete sastaviti i sami sasvim pristojan sistem). Ako se pitate da li tu ima razlike u kvalitetu, odgovor je da nema. Vrsta opreme ne utječe toliko na sam proces pravljenja piva, koliko ga olakšava ili otežava. Ako ste svoju skalameriju sami sastavili, vjerovatno ćete u hodu i ispravljati sitne greške uvijek. Sa gotovim sistemima skraćujete vrijeme samog kuhanja te znatno smanjujete mogućnost greški. Razlika između tih sistema i onog sastavljenog je automatizacija. Početnici u svakom slučaju bi trebali da počnu na skalamerijama. Da nauče na svojim greškama i da opremu upoznaju bolje, te same procese. Prekaljenom pivaru, gotovi sistem dolazi tek poslije, nakon borbe sa vlastitom skalamerijom.
Metode pravljenja piva
Postoje tri metode, i svaka je manje više podjednako zastupljena u ovom hobiju. Ekstrakt, Biab, te All Grain.
Prva je EKSTRAKT, i radi se o metodi praktičnoj za početnike koja je ustvari sirup ukomljenog ječmenog slada koji se razrjeđuje sa vodom ili kuha (ovisno od proizvođača), a koji često dolazi u kompletnom kitu, gdje dobijete i hmelj, te kvasac. Ovakvim postupkom znatno skraćujete vrijeme pravljenja piva, pa sve može biti gotovo za pola sata otprilike, od otvaranja sirupa, pa do spremanja piva u fermentacijsko bure. Ono što je njegova najveća mana je cijena prije svega. Košta jako puno i jedan takav kit košta oko 20-30 evra, a sa njim možete napraviti oko 20 litara piva. Druga mana je njegova fabrička proizvodnja na koju nemate nikakav utjecaj. Karakteristike sladova u takvom sirupu je proizvođač odredio, a vi to ne možete nikako da promjenite. Treća mana je i sama starost takvih kitova. Svježe zrno je svježe, a sirup u svakom slučaju nije svjež produkt. Ipak, za početnika i njegovo upoznavanje sa elementarnom opremom i procesima, ovo je preporučeni prvi korak. Vaš utjecaj na ovako pripremljeno pivo je 50%.
Treća i zadnja metoda je ALL GRAIN. Metoda u kojoj u potpunosti imate kontrolu nad cjelokupnim procesom pravljenja piva. Ulaganja u opremu za ovu metodu su najveća, kao što je i sam proces kompleksniji. Teoretsko znanje kada je u pitanju ova metoda, mora biti puno veće, da bi praksa bila iole uspješna. S druge strane, vrijeme koje je potrebno izdvojiti za kuhanje ovom metodom je 7-8 sati, pogotovo ako ste početnik. Šansa i za greške je utoliko veća, međutim, kontrola nad ovim pivom je 100-postotna. Oprema za All Grain je i malo veća, te iziskuje veće izdatke od recimo opreme za ekstrakt metodu. Bitno je napomenuti da se ova metoda može koristiti na već gotovim sistemima kao što je Grainfather koji sam naveo.
Kako sve upamtiti i izvesti?
<a >
Mogu li se otrovati vlastitim pivom?
Ne. Pivo koje je završilo fermentaciju nije uopšte pogodno okruženje za bilo koje patogene bakterije. Alkohol ima dezinfekcijska svojstva, a hmelj ima antibakterijska svojstva. Prisustvo bakterija u pivu se podrazumjeva, ali nijedna od njih nije patogena niti ima utjecaja na ljudsko zdravlje.
Hoću li sve moći sam?
Naravno. Međutim, danas toliko pivara ima u vašem okruženju (gdje god se nalazili), da je praktično i korisno da imate mentora. Ako ne znate gdje da ih tražite, guglajte lokalne forume gdje možete naći osobe iz tog svijeta. U BiH je to volimpivo.ba ; u Hrvatskoj jewww.pivarstvo.info/forum/ ; u Srbiji je to www.kucnopivarstvo.com Sem što možete prisustvovati kuhanju, te vidjeti kako to sve izgleda, mentor vam može pomoći oko opreme i svega ostalog.
Šta je najvažnije?
Higijena zapravo. Čistoća vrijedi za sve faze u pravljenju piva, a u nekim potpuna sterilnost. Ako vam se to čini komplikovano, znajte da i nije zapravo. Opremu perete kao i suđe, ali s blagim deterdžentima, ukoliko nemate namjenske. Sterilizacija se vrši najčešće sa Star Sanom, preparatom koji se koristi za sterilizaciju u kućnom pivarstvu. Isto vrijedi i za boce, koje moraju biti čiste i sterilne, bilo da su već korištene ili potpuno nove.
To bi bio uvod u svijet piva, a u nekom od narednih tekstova, obradit ću i procese, termine, te svaki korak u pivarstvu. Podloga za sve tekstove je volimpivo.ba , a gdje možete naći sve informacije koje su vam potrebne, ili pitati ako vas nešto zanima.
