Nakon uvoda u svijet kućnog pivarstva, u ovom dijelu ću da opišem opremu i sirovine kada je u pitanju all grain metoda kuhanja, te ekstrakt metoda. Kako sam već prije naveo, radi se o teoretskom dijelu koju morate proučiti, prije nego uradite ijedan praktični korak.
Šta mi treba od opreme?
Prilikom sastavljanja opreme, jako je važno da odlučite prije svega koliko piva želite kuhati. Jedan standard u svijetu kućnih pivara je 20-23 litra piva, pa tih i takvih recepata ima i najviše. Optimalno je to i za vaš novčanik, a i praktičnost. Veće količine zahtjevaju više novca i prostora.
U svakom slučaju, ako niste u mogućnosti da kupite gotov sistem kao što je Grainfather ili Braumeister, i sami možete sastaviti svoju all grain opremu, a koja se sastoji od:
2. Mlin za slad. Jako je važno kako vam je ječam samljeven. Loše samljeven može biti potpuno neupotrebljiv ili može dati jako loše pivo. Ako sami niste u mogućnosti da isti pravite, vaš slad možete da meljete kod nekog od kolega pivara, ili da jednostavno kupujete u vašim shopovima samljeven slad (ako ćete ga koristiti isti dan). U svakom slučaju, jedan od osnova opreme koji bi bilo dobro da imate, ali nije uslov, ako već u blizini imate kolege pivare ili shop. U gotovim sistemima nema mlina, tako da je mlin u svakom slučaju eksterni dio opreme.
3. Lonac za kuhanje. Inox ili emajl. Ništa drugo ne dolazi u obzir, a pogotovo ne pocinčani lonci za kuhanje. Takva dva komada vam trebaju, jedan za kuhanje, a drugi za zagrijavanje vode za ispiranje. U gotovim sistemima, lonac je sastavni dio, i većinom dolazi sa pripadajućim grijačima. Lonce možete naručiti kod limara ili potražiti u velikim trgovačkim centrima na sniženju ili akcijskim rasprodajama. Cijene im se kreću od 20 do 40 evra.
4. Posuda za ukomljavanje napravljena od piknik frižidera zapremine 30 litara. Slikoviti prikaz možete naći na ovom linku. U gotovim sistemima taj dio je u kompletu, pa ništa zapravo ne trebate praviti. Frižider možete kupiti novi, a možete koristiti i stari. Cijena im je 20-30 evra.
5. Dva fermentacijska bureta/kante, od zapremine 30 litara. Jedna od njih bi bilo dobro da ima česmu na sebi. U njima pivo fermentira otprilike 20 dana, te iz takvih kanti/buradi se radi i flaširanje. Možete ih kupiti bilo gdje, i bitno je jedino da su rađeni od food grade plastike. Koštaju 10-15 evra po komadu.
5. Punjač boca sa autosifonom. Riječ je o plastičnoj cijevi koja se doda na obični autosifon. Pivo se može puniti i preko česme i crijeva, međutim, ako imate bottling stick (plastičnu cijev) punjenje će vam biti puno praktičnije i jednostavnije. Bottling stick sa autosifonom košta oko 20 evra.
6. Silikonsko crijevo, dva komada u dužini od 1,5 metar otprilike. Jedno će vam trebati za otakanje vrele sladovine iz masha, a drugo za flaširanje.
7. Pivski hidrometar, poznat kao i aerometar. Kako hidrometara ima raznih, obratite pažnju da onaj koji kupujete je pivski. On će vam trebati za mjerenje gustoće piva, a po kojoj se određuje procenat alkohola u istom.
8. Termometar. Po mogućnosti digitalni koji će vam trebati cijelim procesom. Od kuhanja, pa do fermentiranja piva.
9. Vaga je isto tako važna, i trebalo bi da je digitalna. Bez vage nećete moći kuhati. Precizne vage do 5 kg su sve što vam treba.
10. Hladnjak, odnosno chiller je ustvari spiralna bakarna cijev koju ćete koristiti za hlađenje skuhane sladovine. Pivo naime nesmije fermentirati na temperaturama većim od 23-24 stepena, a postepenim hlađenjem rizikujete infekciju piva, zato je važno da sladovinu što prije ohladite, a chillerom je to najefektnije. Ako ne, onda fermentor u sudoper i hladnu vodu i led. U gotovim sistemima kao što je Grainfather, chiller je sastavni dio opreme.
11. Kuhača sa dugom drškom je isto dio obavezne opreme. Trebat će vam za miješanje sladovine i slično.
13. Čepilica dolazi na kraju, i one su prilično jednostavne za upotrebu i relativno jeftine. Ima ih od 10-20 evra.
To bi bilo to što se tiče opreme za all grain metodu kuhanja. Ukoliko ste se ipak odlučili za ekstrakt, sa ove liste možete prekrižiti plin, mlin za slad te posudu za ukomljavanje. Bitno je napomenuti da razlika u cijeni opreme će se nadoknaditi kasnije u samim sirovinama. Tako ćete za ekstrakt metodu platiti manje samu opremu, ali sirovine više. U All Grain metodi je obratno. Za opremu ćete odvojiti više novca, ali sirovine kasnije će vam biti puno jeftinije, jer se radi o dva različita načina kuhanja piva.
Koje su to sirovine za pivo?
Prva i osnovna je ječam. Ječam je glavni izvor šećera za fermentaciju, i vi ćete koristiti isključivo pivski ječam. Sem ječma, koristi se i kukuruz, pšenica, raž, riža i heljda, ali sve nabrojane opet koristite samo u kombinaciji sa ječmom. Samljeveni ječam se zalijeva vrelom vodom i tako svoj škrob pretvara u šećere. Više o samom procesu ukomljavanja u jednom od slijedećih tekstova.
Hmelj je drugi osnovni sastojak u pivu i on je zadužen za gorčinu u pivu. Nakon kuhanja pušta alfa kiseline koje doprinose gorčini. Kako imamo hiljadu vrsta hmelja, različite vrste imaju i različite nivoe alfa kiseline, pa tako daju različite ukuse i gorčine. Nakon flaširanja, najveći utjecaj na hmelj ima svjetlost, pa je važno da se pivo flašira u tamne boce i skladišti na tamnom.
Kvasac je zadužen za fermentaciju i dijeli se na kvasce donjeg (lager piva), te kvasce gornjeg vrenja (ale piva). Kvasci gornjeg vrenja su puno jednostavniji za upotrebu, pa se preporučuje da kućni pivari, pogotovo početnici, drže ale piva. Kvasci se isto biraju po odnosu na pivo koje se pravi, pa ih tako ima Belgijskih, Američkih, Njemačkih i slično i koriste se za pivske stilove tih podneblja. Kvasac utječe jako na okus piva, pa je temperatura fermentacije jako bitna. Najiedalnija je 18 stepeni. Sem geografskih podjela, kvasac možemo podijeliti i na tečne ili suhe. U kućnom pivarstvu, najčešće se koriste suhi, ali u kasnijim stadijima pivarstva, kada pivar uključuje razne stilove piva, tečni su prvi odabir.
Voda čini 90% piva. Stereotipi s bh. vodom su česti u istim procentima. Da baš vaša mahala ima najbolju vodu, svako će se zakleti, međutim, voda iz česme se ne koristi direktno. Prilagođavanjem vode, oduzimanje ili dodavanjem minerala, te stabiliziranjem ph vrijednosti, utječete na pivo u potpunosti. Prva kuhanja možete raditi i sa česmovačom, i to tako što ćete vodu za kuhanje nasuti u bure, i ostaviti da prenoći da makar hlor ispari iz nje. Kada se upoznate sa cijelim procesom, i prilagođavanje vode će biti obavezno.
Koje vrste piva mogu da pravim?
Možete praviti apsolutno svako pivo koje postoji, međutim, držite se stila piva koji odgovara vašem znanju. Piva donjeg vrenja, to jeste lager piva, kao početnik ne bi trebali da pravite. Niti imate opreme za tako nešto, a još manje znanja. Riječ je o fermentacijama sa kontroliranom temperaturom (niskom), pa ako nemate takve komore, i ne pokušavajte. Držite se na početku ale piva, to jeste piva gornjeg vrenja, koja vam mogu oprostiti temperaturne razlike -+ 2-3 stepena. Kako takva piva fermentiraju manje više na sobnim temperaturama, praktična su za vaš stan i one koji nemaju prostora.
Koliko traje sve to?
Od prvog koraka, pa do otvaranja prve boce, potrebno vam je najmanje 5 sedmica. Jedan dan potrošite na kuhanje, a tri sedmice na fermentiranje. Zatim, dolaze dvije sedmice odležavanja u bocama, i onda možete prve boce otvoriti. To vrijedi za mnoga piva, ali naravno, postoji par stilova kojima treba manje/više vremena. Te stilove ćete kasnije kuhati vjerovatno, pa se za početak držite ovih 5 sedmica.
Moje prvo pivo je jako loše?
Peti sastojak za pivo, sem ječma, vode, kvasca i hmelja je vrijeme/strpljenje. Mnogi početnici su jako nestrpljivi, pa svoje još neodfermentirano pivo ranije flaširaju, ili boce otvaraju prije vremena. Strpljenje je jako važno u pivarstvu, jer riječ je o 10% rada, a o 90% procesa. Čovjeku je jako teško gledati zatvoreno bure ne znajući šta se uopšte dešava. Mnogi isto misle, da se pivo dok fermentira može piti, što je pogrešno. Pivo se može piti tek nakon 5 sedmica. Mlado i nezrelo pivo je neukusno i loše. Dajte mu vremena prije nego ga probate.
Toliko o opremi i sirovinama. U slijedećim tekstovima preći ćemo i same procese. Ali prije prakse, prvo na red ide dosta teorije. Tekst je baziran na forumskoj zajednici volimpivo.ba a gdje možete naći i postaviti sva podpitanja.
Korisni linkovi za opremu i sirovine:
Na Balkanu, najpraktičniji je www.majstorzapivo.com
U Skandinaviji : www.olkompaniet.se
Forum na kojem možete saznati više o procesima ili pitati ono što vas zanima jevolimpivo.ba
Ako vam je neko nekada rekao da ne postoje glupa pitanja, slagao vas je. Postoje. Sve odgovore danas možete naći na google.com pa je glupo zapravo da pitate gdje možete kupiti sirovine za pivo ili samu opremu. Ako želite napraviti pivo, vi ćete pronaći način da to uradite. Ako nemate dovoljno muda za tako nešto, onda ćete naći milion opravdanja.