Vikend aktivizma ima svoju dugogodišnju tradiciju u Banjoj Luci. Po redu šesti, održao se od 18. do 20. avgusta u parku “Dr Mladen Stojanović” i okupio učesnike iz različitih dijelova BiH.
U sklopu ovog događaja, aktivisti su kroz niz edukativno-kreativnih radionica na otvorenom međusobno razgovarali, družili se, obilazili neke gradske lokacije, radili u grupama i završno tematsko veče ispratili dokumentarnim filmom “Rad u nastajanju”.
Cilj radionica je bio da animira mlade ljude kroz društveno – odgovorni aktivizam i podstakne ih kako da grade povjerenje između sebe, kako da funkcionišu u timu, budu tolerantni, kao i zašto je bitno da probleme drugih prepoznaju kao svoje i počnu da rade na njihovom rješavanju.
Aktivizam ima više definicija, ali isti cilj – promjenu
Kao generalni problem mladih u našoj zemlji, aktivisti su naveli pasivnost koja se sastoji u tome da čekaju da im drugi riješe probleme, a teško se usuđuju sami biti promjena. Kroz komunikaciju sa drugim ljudima, sticanje neformalnih znanja i aktivističkih navika, ubijeđeni su da se sve može promijeniti na bolje.
,,Za mene je aktivizam svaki vid korisnog djelovanja i uzimanje aktivnog učešća u lokalnoj zajednici u raznim sferama djelatnosti, umjesto sjedenja kod kuće i gledanja stvari kako prolaze. U svojoj zajednici bih kao najveći problem naveo nedostatak osnovne infrastrukture, kao i otuđenost ljudi od komunikacije sa predstavnicima vlasti”, navodi Luka Trifunović, učesnik iz okoline Laktaša.
U sklopu Vikenda aktivizma predstavljena je brošura „Formalne i neformalne mogućnosti građana u lokalnoj sredini“. Jedna od autorica, Dragana Stanković, daje poseban osvrt na zakonske regulative. Ukoliko poznajemo propise i postupamo u skladu sa njima, lakše ćemo koristiti prava koja imamo. I nosioci lokalnih vlasti drugačije nastupaju prema građanima koji dobro poznaju svoja prava i koji su dobro informisani.
,,Brošura može biti od velike pomoći za lokalne zajednice da se tu aktiviramo oko nekih pitanja o kojima možda do sad nisam mnogo razmišljala. Već sam smislila kako da šaljem dopis nadležnima u mojoj opštini za problem rasvjete u mojoj ulici. Biti aktivista za mene znači ne sjediti skrštenih ruku i samo kritikovati, već nešto pokušati uraditi i zato poručujem mladima da se bore”, istakla je Danita Sijamhodžić, učesnica iz Sanskog Mosta.
O građanskim inicijativama u sklopu Vikenda aktivizma govorio je Aleksandar Žolja, predsjednik Helsinškog parlamenta građana u Banjoj Luci, kao i predstavnici Centra za životnu sredinu. Pravovremenom reakcijom su mnoge građanske inicijative urodile plodom i sačuvan je građanski prostor, a potpisivanje peticije nije bilo uzaludno što su pokazali brojni primjeri iz prakse (inicijativa „Park je naš“, građanska inicijativa za Borik i inicijativa „Građani grade Građevinu“).
,,Kad se skupe dobri ljudi, puno se može postići. Primjer građanske inicijative koji je održan u Boriku mi je odličan i drago mi je što je djeci ostalo igralište. Ne treba da gledamo na druge kada je u pitanju aktivizam. Ako mogu da doprinesem nečemu, ići ću prva i uraditi to što ja mogu”, navela je Slađana Popović, učesnica iz Banjaluke.
Praktičan trening u vidu simulacije press konferencije “Timski rad i bolja komunikacija” vodili su predstavnici iz Udruženja građana Oštra Nula, a predavanje o mirovnom aktivizmu održala je Ivana Stanković. Izraženi nacionalizam koji često prerasta u šovinizam, takođe je jedan od problema lokalnih zajednica u BiH.
,,Za mene aktivizam predstavlja pokušaj poboljšanja života u BiH. Na ovaj događaj sam se prijavio da čujem nove ljude i njihova mišljenja. Problem u našoj zajednici je nedovoljna zainteresovanost mladih koji su često nacionalno orjentisani. Smatram da mlade ljude možemo animirati kada organizujemo neke događaje, skupove, projekcije filmova i kvalitetne diskusije jer nam fali takvih sadržaja, ali i međusobnog dijaloga i razumijevanja. Razgovori sa kolegama su me motivisali da organizujem neke događaje kad se vratim”, rekao je Kristija Akmadžić, koji dolazi iz opštine Grude.
Završno tematsko veče ispraćeno je filmom “Rad u nastajanju” koji se bavi naporom mladih učenika, srednjoškolaca iz Jajca, da obustave osnivanje 55. škole koja bi radila po principu segregacije odnosno “dvije škole pod jednim krovom”. Film je snimljen za samo četiri dana na lokacijama u Jajcu, Travniku i Banjoj Luci. Režiju je radio Vojislav Erceg, a film je podržan od strane The National Endowment for Democracy.
,,Inicijativa učenika iz Jajca odjeknula je po prvi put u istoriji savremene BiH – učenici, srednjoškolci, svojom dosljednošću, aktivizmom, preokrenuli su političke odluke u svoju korist. Film, takođe, tematizuje segregaciju (ne samo u obrazovnom sistemu) i sugeriše dalja propitivanja bh. stvarnosti”, naveo je Erceg.
Razbijanje tendencije “trbuhom za kruhom”
Mnogi gradovi se suočavaju sa odlaskom mladih iz BiH. Stalno se preduzimaju neke mjere kojima se motivišu mladi, a u suštini sve ostaje nedorečeno. Neminovno je da naše društvo ne smije biti uspavano i da treba pojedince koji drugačije razmišljaju i koji su potencijal za ostanak u zemlji koja itekako ima šta ponuditi i razbiti tendenciju “trbuhom za kruhom”.
,,Mladi su pokretačka snaga koja stvara ljepšu sliku BiH. Kada se složimo možemo da postignemo ogromne stvari za ovu državu, bez obzira na trenutnu političku situaciju i bez obzira na to kako se zovemo i gdje smo rasli. Aktivizam i volonterizam daju više nego što uzimaju. Mladi ne gube ništa ako se uključe u aktivnosti, a nova prijateljstva, znanja, vještine, putovanja, učenje i ulaganje u sebe su ono što im može pomoći u budućnosti kako bi se izborili za sebe i život koji zaslužuju”, zaključio je Đorđija Kašiković, učesnik iz Bileće.
Autorica teksta: Nataša Lazukić
Tekst je preuzet sa http://karike.ba/vikend-aktivizma-mladi-pokretacka-snaga-koja-stvara-ljepsu-sliku-bih/