Socijalizam
To je sistem u kojem su svi namireni po potrebama i mogućnostima, nema privatnog vlasništva nad proizvodnjom, sve što održava društvo je u javnom vlasništvu, ostaje samo skontati kako to tačno izvesti u praksi.
Komunizam
Ako je socijalizam prelazna faza iz klasno u besklasno društvo, komunizam je utopijski socijalizam.
Nema klasa, svi su ljudi jednaki. Iako se ta ideja javila još davno u antičkoj Grčkoj, niko nije imao jasan plan izvođenja, sve dok Marks i Engels nisu predstavili svoj način, i opisali ga kao „naučni socijalizam“. Poenta je da se besklasno društvo može ostvariti, i da će svakako doći, ali da ne treba biti previše u oblacima, i da je okej nekad koristiti nasilje.
Kapitalizam
Kapitalizam je sistem koji je u suštini suprotan socijalizmu i komunizmu, i u prvi plan stavlja privatno vlasništvo.
I on se javlja još u antičko doba, među onima koji bi radije da posjeduju nego da dijele, ali u moderno doba, kapitalizmu je prethodio liberalizam – oslobađanje.
Liberalizam kaže da je čovjek vlasnik samog sebe i plodova svog rada.
Tijelo u koje se rodio, sve čega se dokopa, i sve što može da stvori je njegov kapital, nešto utrživo, samo mu treba mogućnost da izađe na tržište. Potreba da dalje slobodno vrti i umnožava svoj kapital je iznjedrila kapitalizam.
Neoliberalizam
Novi liberalizam. Dok je onaj stari trebao da oslobodi čovjeka i omogući mu da trguje, ovaj novi treba da oslobodi trgovinu od čovjeka. Niko ne smije da se miješa u interese biznisa – zakoni, države, niko, a po potrebi treba i ubijati. Neoliberalizam. To su gomile mrtvih pred oltarom Sv. Dolara.
Anarhija
Niko nema pravo da ti bude vlast i naređuje kako da živiš. Imaš sebe i odgovornost za sebe i svoje ponašanje, pa izvoli, živi slobodno.
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet presudan za formiranje i opstojnost jedne suverene države. Prema nazoru pristalica nacionalizma, za pripadnike jednog naroda je odnos prema naciji važniji od svakog drugog elementa osobnog ili grupnog identiteta i od svakog drugog odnosa lojalnosti. (Wikipedia)
Šovinizam
Šovinizam je uvjerenje u nadmoćnost ili superiornost vlastite skupine ili naroda nad drugima.
Šovinizam je u izvornom smislu oblik pretjeranog ili čak i agresivno pretjeranog nacionalizma. Šovinisti se osjećajaju superiorni prema pripadnicima drugih naroda i tako obezvređuju druge ljude.
Može u ekstremnim slučaju dovesti do politike progonjenja, istrebljivanja, ugnjetavanja, koja je dobila ime po francuskom vojniku Chauvinu, pokloniku Napoleonove imperijalističke politike.
Šovinizam se usmjeruje prema drugim narodima, raspaljivanju nacionalne mržnje te propovijedanju nacionalne isključivosti. (Wikipedia)
Fašizam
Fašizam je veoma širok pojam, a po stručnjacima društvenih nauka definiše se kao treći stadij nacionalizma (nakon nacionalizma i šovinizma) i smatra se radikalnom totalitarističkom ideologijom. Dobio je ime od italijanske riječi fasciošto znači savez, odakle i vuče korijene. To je sistem vladanja obilježen centralizacijom autoriteta kojeg personalizira diktator, strogom socio-ekonomskom kontrolom. Ova vrsta vladavine se služi potiskivanjem, sprječavanjem i gušenjem opozicije terorom i cenzorstvom, i tipičnom politikom ratobornog šovinizma i rasizma. Postojao je, ali i postoji u mnogim državama svijeta i dan danas. (Wikipedia)
* sastavio laik za petnaest minuta.