Blic i B92 javljaju da 63. 54% od 738 ispitanih misle da skole i nadlezne sluzbe ne cine dovoljno da zastite svoje ucenike. Skoro svi se slazu da skolstvo kod nas ne valja. Izcrtajmo misljenja i ideje koje vode prosvetiteljstvo, RENDZERSKI!
Ovo, Ono:
Neku noc, u svojim drognim i alkoholnim hirovima napisah komad crkotine o obrazovanju u nasoj drzavi. Vecaras sam shvatio sta je tadasnjem clanku hfalilo: LEPAK (inace kako rendzeri morfuju).
boliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglava
boliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglava
boliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglava
boliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglavaboliglava. he he he he he he he he he.
Morfovan, zeleni pavrendzer napada stranice vikipedie!
trs,trs,trs. Philosophy of education. Enter.
Eto mjesta gdje mozemo znanje naci u super kondenzovanom obliku! Svaki koncept vodi ka novoj stranici gdje je je objasnjen i dopunjen, od jednostavnih i jasnih gradimo siroke pojmove i smisle, skuvamo ih i ubrizgamo direktno u krvotok.
Wikipedia.com
E pa sta kaze Zordon anonimus?
Ovi vamo:
Prvi komad razmisljanja dolazi od Platona (trostrukog pobjednika Wrestlemanie). Platon kaze da bi najpametnije bilo da djecu odgaja drzava. Standard stari bjelac koji bi samo da brata drzi dole! Da ne spominjemo sta bi se desilo poslije*.
(*silovanje bi se desilo poslije)
Uglavnom, Platon kaze da je najpametnije da individua bude u sluzbi i kontroli drzave, i da unutar granica drzave individua pokaze znanje i snagu. Sva djeca bi bila jednaka i sudilo bi im se samo na osnovu uspjeha u tom skolskom sistemu koji izgleda otprilike ovako:
- "Osnovna" skola do osamnaeste godine
- Poslije toga dve godine vojnog treninga
- Vise Obrazovanje za one koji vrijede
Sa dvadeset godina, desavala bi se specijalizacija. Najbolji bi ucili matematiku, geometriju i astronomiju (popularne teme za srati klinkama u to vrijeme). Poslije deset godina ucenja istih, sa trideset godina oni koji su kvalifikovani bi nastavili ucenje putem dialektike u metafizici, logici i filozofiji jos pet godina. Poslije dodatnih petnaest godina sluzbe u vojsci, covjek bi zavrsio svoje obrazovanje sa pedeset godina starosti.
Nekih hiljadu i po' godina kasnije, Ibn Sina je, gradeci na Platonovim osnovama (dok je Platon jos bio IN) modifikovao sistem za upotrebu u islamskom svijetu. Po njegovoj ideji, osnovna skola bi trajala do 14 godina, kada bi ucenici imali pravo izabrati profesije i ucenje koje ih interesuje. I dok je sasvim moguce da to ne znaju, danasnji sistem obrazovanja duguje mnogo jednom perziancu. Koncept "tabula rasa" tj. da se rodimo veze svezom, je takodje najkulje objasnjen u njegovim radovima.
Tabula Rasta, Rasina starija sestra.
Oni tamo:
Nekih Petsto' godina poslije velikana stizu, svojevremeno, John Locke i Jean-Jacques Rousseau. Ibn Sinin koncept tabula rase (koji inace potice jos Aristotela, poznatom maminog sina) ponovo objasnjava prvi, a glagolizuje drugi. Ruso (jes prejak nas jezik!)objasnjava kako djeca imaju prirodnu potrebu za znanjem. Ta potreba se zove "znatizelja" u nas, i ona tjera dijete i covjeka u potragu za znanjem i razumjevanjem. Sad, reci danas da smo rodjeni znatizeljni anije narocita frka, ali reci takvo nesto je znacilo da trazi od ucitelja da imaju stvarne kredenciale i diplome, objasnjavajuci zasto se danas vise uci iz knjiga koje nisu biblija.
spanski, srpski, geografija, matematika, biologija, istorija, muzicko.
Ideja obrazovanja je po njemu bila da se dijete stavi u zagonetke koje treba da rijesi, da se podvrgne raznim okruzenjima i ljudima, ukratko, da se tavi u situaciju da vidi nesto novo i da razmisli o tome. Najveci problem je definisan u nemogucnosti odraslih da budu savrseni. Cinjenica da stariji poducavaju mladje se moze jedino pripisati njihovom duzem vremenu provedenom na zemlji, tj. time sto su stariji.
"Dijete bi trebalo odrasti bez mijesanja odraslih. Mora biti vodjeno da osjeti (i oplace) poslijedice svojih kcija. Kada samo osjeti poslijedice, samo se savjetuje."
Tal, Krug i Bob Marley:
Kad uzmemo Jufku+ sto je Platon, Flok Aristotela i Ibn Sine, i smotamo Rusoa, shvatimo da je u stvari cijela prica bezvrijedna. U svojoj pjesmi "Babylon System" menscini da Bob prica o tome kako patimo buduce clanove drustva skolom. Bonnie Miller, u svojoj knjizi na temu obrazovanja navodi izjavu jednog od nasih "prosvetnih" radnika: "Mala djeca treba da se igraju! Dovoljno je lose sto ih mucimo kad im je sedam godina, tako sto ih tjeramo da po cijeli dan sjede na casovima i pamte cinjenice. Zato molim va, ne tjerajte ih u skolu sa pet godina!"
Koliko god se slagao sa gore-navedenim cikicom il tetom, uzecu isti stav kao i rastamani. To misljenje se zasniva na nekim cinjenicama koje su promjenjive. Koliko god ta izjava bila tacna, ona nije korisna niti moralna, i nestaje trenutka kada se negativnost koja je radja ukloni. Samim time je bezvrijedna, reakcionarska i slabicka. Ako kazemo sa starta djeci da ce skola biti nesto lose i ruzno, kako da ocekujemo od njih da dobro odrade istu?
Kako bi se osjecali kada bi vas operisao 60togodisnji hirurg koji od faksa nije procitao nijedan zurnal medicine, nije bio ni na jednom seminaru, i nije cuo za nove metode? Slican slucaj je u skolstvu. Ne samo da nova otkrica ne bivaju ubaceni mjesto starih gresaka, nego nove metode cekaju da stara generacija umre da bi se primjenile. U cemu je vrijednost redova u ucionici? Zamolio bih nastavnike da pokusaju sjediti 45 minuta bez da prozbore koju sa svojim kolegama.
Previse se vjerovanja stavlja u nase prosvetitelje. Oni, nerazvijeni koliko i sami djaci, ne znaju reci da to nisu zasluzili, nego primaju odgovornost samo za dobre slucajeve, koji nazalost, sve vise postaju uliznice i drustveni idioti nego razvijeni ljudi.
jos se zale sto se drogiramo.
