Psorijaza predstavlja kožno oboljenje. Reč je o hroničnoj, inflamatornoj, nezaraznoj i trenutno neizlečivoj bolesti. Manifestuje se promenama na koži, ređe noktima i zglobovima. Psorijaza se najčešće javlja između 15. i 25. godine života. Nisu retki slučajevi pojave u kasnijoj životnoj dobi. Procene su da 2% svetske populaije boluje od nekog oblika psorijaze. Dok u ukupnom broju kožnih oboljenja učestvuje sa 1% zastupljenosti.
Blaga, umerena i ozbiljna (ili teška) psrijaza
Postoji više različitih podela psorijaze, u zavisnosti od kriterijuma i aspekta posmatranja ovog oboljenja. Ako se kao osnovni kriterijum uzme zahvaćenost površine kože, možemo razlikovati 3 vrste psorijaze:
- Blagu – upalni proces zahvata manje od 3% ukupne površine kože,
- Umerena – zahvata površinu između 3 i 10% i
- Ozbiljna ili teška psorijaza – obuhvat kože koja je pogođena promenama iznosi više od 10%.
Radi bolje ilustracije, dermatolozi 1% kože smatraju površinu koja je srazmerna veličini šake samog pacijenta.
Veličina i oblik psorijatičnih promena
S obzirom da je reč o oboljenju kože koje može imati nekontrolisane tokove, nije moguće potpuno kontrolisati ni veličinu promene. Prema veličini kožne promene, razlikuju se sledeći tipovi psorijaze:
- Psorijaza punktata – promene se javljaju u obliku tačkica,
- Psorijaza gutata – promene su veličina kapi. U nekim slučajevima zabeležena je njena pojava nakon faringitisa izazvanog streptokokom. Dermatolozi uglavnom daju pozitivne prognoze nakon lečenja.
- Psorijaza numularis – promene su veličina metalnog novčića,
- Plak psorijaza – promene u vidu veličine ploča. Ovo je ujedno najzastupljeniji oblik psorijaze, sa ukupnim učešćem oko 80% u ukupnom broju obolelih i
- Pustularna psorijaza – manifestuje se kroz promene u vidu „gnojnih mehurića“ koji su praćeni bolom, pa čak i smanjenim funkcionisanjem obolelog.
- Eritrodermijska forma psorijaze – zbog ogromne površine zahvaćene inflamacijom može ugroziti život i zdravlje pacijenta. Ova forma psorijaze zahvata preko 90% kože i spada u težak oblik.
Treba naglasiti da postoje i drugi oblici porijaze koji se klasifikuju na osnovu različitih kriterijuma.
Psorijaza i druge bolesti
Klinička praksa beleži učestalije oboljevanje od pojedninih hroničnih bolesti kod osoba koje su obolele od psorijaze, kao što su: dijabetes, srčana oboljenja, hipertenzija, gojaznost i metabolički sindrom. Kod manjeg procenta obolelih od psorijaze razvije se psorijatični artritis. Psorijatični artritis predstavlja hronično zapaljenje zglobova. Može se razviti iz bilo koje vrste prosijaze, uglavnom 10-ak godina nakon uspostavljene primarne dijagnoze. Zbog svega navedenog od izuzetnog je značaja redovna kontola i uspostavljanje odnosa poverenja sa svojim lekarom. Kao što je važno istaći ukoliko su promene na koži praćenje i bolovima u zglobovima, jer to može ukazati na rane simptome psorijatičnog artritisa.
Lečenje psorijaze
Lečenje diktira sam tip psorijaze, ali i opšteg stanje pacijenta. Važnoje istaći da je lečenje individualno te je zato neophodna saradnja sa lekarom. Ostoji veći broj terapija, koje se mogu kombinovati, kao što su:
- Lokalna terapija, nazvana još i topikalna. Obuhvata kreme i masti.
- PUVA terapija. Reč je o kombinaciji UVA zraka i supstanci psoralen koja daje dodatno dejstvo UVA zracima. Primenjuje se kod težih oblika psorijaze.
- Fototerapija se ogleda u tretiranju kože UV zracima, uz stručni medicinski nadzor.
- UVB terapija, predstavlja jednu od vrlo uspešnih terapija, dostupna je i mlađim osobama.
Psorijaza bolest sa tri „ne“
Psorijaza je nezarazna, neizlečiva i bolest od joe se ne umire. Do dan danas nije otkriven lek. Međutim, došlo je do ogromnog napretka u razvoju medicine i farmacije. Pridržavanje saveta lekara kao i primena najsavremenije dostupne terapije neretko dovodi do povlačenja i smirivanja oboljenja. Samim tim pacijentima značajno olakšava svakodnevni život.