<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Prednosti i kritike većinskog izbornog sistema

Argument, www.bitovik.org.rs

13. oktobar 2020, 12:00

Piše: Slobodan Martinović

Prednosti i kritike većinskog izbornog sistema

U javnosti se dosta priča o promeni izbornog sistema. Prelazak sa proporcionalnog na većinski.

Prednosti većinskog sistema:

- U većinskom izbornom sistemu izbori su personalizovani. Birač se ne opredeljuje samo za partiju i njen program ili za lidera koji je predvodi – nego za određenog kandidata koji to personifikuje.

- Većinski izborni sistem podstiče i pretpostavlja veći stepen demokratije u partijama i angažovanije delovanje članstva i kandidata.

- Pošto se kandidat da bi bio izabran mora boriti za naklonost birača van kruga partijskih pripadnika i simpatizera, to podstiče partije na umerenost, a to znači za ciljeve koji su realni i ostvarivi.

- Većinski izborni sistem forsira razvoj građanskog društva i potencira građanina kao jedinog relevantnog političkog arbitra i subjekta odlučivanja.

Kritike većinskog sistema:

- Kritika većinskog izbornog sistema započela je kritikom relativne većine kao dovoljnog osnova za sticanje mandata. Po njoj, iza tako izabranog poslanika ne stoji većina, nego uvek manjina, I to često neznatna. Ispravljajući ovaj ozbiljan nedostatak insistiranjem na apsolutnoj većini, uvedeno je dvokružno glasanje, produžava vreme izbora, uvećava troškove, a često rezultira apstinencijom birača.

- Disproporcionalnost broja dobijenih glasova i osvojenih mandata najkritikovanija je posledica  većinskog principa raspodele mandata. U britanskoj izbornoj tradiciji pva pojava je poznata kao bias. On se ispoljava u dva oblika. Prvi pokazuje da partije različito “plaćaju” mandat, odnosno da jedna partija mora prosečno sakupiti daleko veći broj glasova za jedan mandate od druge. Drugi oblik ispoljavanja biasa nastaje kada stranka koja je osvojila relativnu većinu glasova istovremeno ne dobije najviše mandata u parlamentu.

- Etničke, verske, jezičke i druge manjine, ako nisu geografski koncentrisane, teško mogu osvojiti poslaničke mandate i biti zastupljene u parlamentu realno svojoj snazi, odnosno broju u biračkoj populaciji.

- Većinski izborni sistem preko izborne jedinice može defavorizovati pojedine kategorije birača. Različitom veličinom izborne jedinice, prekrajanjem izvan geografskih, saobraćajnih, privrednih, kulturnih, etničkih I drugih kriterijuma, oni mogu potpuno isključiti pojedine kategorije biračke populacije iz faze izbornog nadmetanja, odnosno onemogućiti ih da steknu predstavnike u parlamentu.