Kako objasniti Bosnu, i činjenicu da se istorija ponavlja redovno? Poslije propasti Jugoslavije, i obnove uticaja Evrope i Rusije u BiH geopolitički položaj se vratio u vrijeme Berlinskog kongresa. Samo što ovaj put Osmanlije, pardon Turska nije tako slaba, i sigurno će se boriti za svoj dio uticaja u Bosni, ali i regionu.
Tri naroda tri vjere – tri podloge za tri različite interesne sfere.
Ovu činjenicu odlično koriste oni koji imaju interesa. Do sada Bošnjaci su redovno bili u zapadnoj sferi kao najmlađi narod u BiH, dok trenutno pod jačanjem turskog uticaja broj blagonaklonika naglo raste. Poslijednji u nizu od takvih događaja su i proslava bitke na Galipolju na mjestu okršaja bosanske i osmanske vojske kod Sanskog Mosta. Degutantno u svakom pogledu, proslavljati tuđe pobjede na mjestu gdje je tvoja država izgubila nezavisnost i provela 400 godina kao sluga, i feudalni posjed.
Izgradnja nacionalnog indentiteta.
Izgradnja nacije i indentiteta zahtjeva jake lidere sa jasnom vizijom razvoja, i široki naučni i društveni koncenzus. Trenutna politička situacija kod bošnjačkog naroda ne pokazuje takve ličnosti, naprotiv vodeća ličnost svoj narod veže snažno u ovom slučaju za turski. Izjave u kojima Erdogan iskazuje da mu je Bosna ostavljena u amanet, te da će je braniti sa svim sredstvima čak i vojno, pokazuju odlučnost vraćanja neoosmanske politke i zone interesa Turske na Balkanu. Odsustvo nacionalne svijesti, vraća nas u vrijeme kada je dobar dio stanovništva se odselio na teritorije pod upravom Osmanske države. Lažnim prikazivanjem istorije, da je narod bosanski jedva dočekao osmansku vlast kao faktor mira u međusobnim ratovima vlastele te zaštite “bogumilskog” stanovništva pokazuje samo podanički mentalitet. Posebno je pogubno pisanje da je školovanje u janjičarima predstavljano kao besplatno i povlastica dana bošnjacima od strane sultana, po prof.dr. Enveru Imamoviću.
Propast demokratije u Turskoj i slavlje bosansko.
Moderna Turska država je ustanovljena od strane Ataturka, kada je uvedena demokratija i savremena državna uprava. Nedavnim referendumom izglasan je povratak na predsjednički sistem, čime se stiču široke ovlasti koje je nekada u Turskoj uživao samo sultan kao vrhovna vlast. Ovim činom Turska se odaljila od svih evropskih integracija, i dovela do velike podjeljenosti u samom društvu, ali i ogromne podrške iz Bosne što je rezultat vođenja državne politike kod Bošnjaka.