Od 3. januara tekuće godine, imamo prvu državu u Evropi koja je svojim nezaposlenim žiteljima/kama obezbijedila bezuslovni osnovni prihod. Radi se o Finskoj i iznosu od 560 eura mjesečno (prosječna mjesečna plata u realnom sektoru iznosi 3.500 eura). Iznos osnovnog prihoda je dovoljan da se pokriju osnovni troškovi života, neoporeziv je i nije uslovljen “aktivnim traženjem posla”. Takođe, iznos je jednak trenutnom najnižem iznosu socijalne pomoći koja se obustavlja prelaskom u eksperimentalnu fazu osnovnog prihoda. U ovom trenutku radi se o eksperimentu u kojem će učešće uzeti 2.000 nezaposlenih i radnosposobnih osoba, a koje će biti odabrane putem lutrije. Trenutni broj nezaposlenih iznosi oko 213.000. Ukoliko se eksperiment pokaže uspješnim, planira se njegovo širenje na grupe honoraraca, malih poduzetnika/ca i radnika/ca zaposlenih na dio radnog vremena.
Ohrabrenje za hvatanje priključka na trište rada ili podrška ljenosti?
I nije trebalo dugo da se otvori debata oko potencijalnih rezultata ove prakse. Da li će osnovni prihod doprinjeti ekspanziji kratkoročnih i slabije plaćenih poslovnih angažmana ili će doprinjeti ljenosti koju zazivaju skeptici, vrlo brzo će se pokazati. Kompleksan sistem socijalne sigurnosti u Finskoj ne ostavlja previše mogućnosti nezaposlenim i honorarnim radnicama/cima, tako da se dešava odbijanje kratkoročnih ili slabo plaćenih poslova jer kada se zatvori finansijska konstrukcija na privatnom računu ostane veći minus nego u slučaju radne neaktivnosti. Vlada u spektru desnog centra očekuje da će se ovim neoporezivim dohotkom stimulirati prihvatanje kratkoročnih i slabije plaćenih poslova.
Kupovina socijalnog mira ili fokus na suštinu problema?
Pravo na osnovni prihod ima svoje korijene u Basic Income European Network (BIEN), tada neformalnoj mreži osnovanoj 1986. godine. Od septembra 2016. godine registrovani su kao međunarodna neprofitna organizacija koja radi pod belgijskim zakonima. Članstvo BIEN-a čine akademici/kinje, studenti/kinje, sprovoditelji/ke socijalnih politika, te osobe aktivno uključene u političke, socijalne i religijske organizacije. Septembra 2015. godine u Finskoj je objavljen dokument pod nazivom: Design for Government: Human-centric governance through experiments na čijoj izradi je uzelo učešće 25 steduneta/kinja. Proces nastajanja ovog dokumenta uključuje 7 javnih događaja i radionica, 20 intervjua i uključenih oko 250 državnih službenika/ca, dizajenera/ki, istraživača/ica, studenata/kinja kao i osoba zainteresovanih za kreiranje politika. Osnovni prihod jedan je od eksperimenata koji će biti sproveden u skladu sa preporukama iz spomenutog dokumenta. Riješenost vlade da se otvori prema eksperimentalnim praksama koje će u konačnici dovesti do inovativnih rješenja, poboljšanja usluga, promocije individualnih inicijativa i poduzetništva, kao i jačanje procesa regionalnog i lokalnog procesa donošenja odluka i saradnje, svakako je jedan od pokretača.
Opcija osnovnog prihoda razmatrana je u zemlji u kojoj svako malo bude referendum – Švicarskoj. Glasačko tijelo odlučilo je reći ne takvoj praksi, a radilo se o zagarantovanom iznosu od oko 2.300 eura. Nešto drugačiji primjer dolazi iz Oakland, California (SAD), gdje se svijet krupnog kapitala pozabavio ovim pitanjem. Naime, jedan od startup inkubatora Y Combinator obzebijedio je osnovni prihod (dovoljan za podmirivanje osnovnih troškova) u trajanju od 6 mjeseci do godinu dana za 100 osoba. “Želimo vidjeti reakcije ljudi kada su im pokrivene osnovne potrebe” navela je Elizabeth Rhodes rukovoditeljica projekta osnovnog prihoda za Y Combinator. “Kada imate više slobode i više sigurnosti, kakve mogućnosti se otvaraju?” Elita iz silikonske doline ne vidi ništa sporno u ovakvoj praksi, mada ovo nije prvi socijalni eksperiment koji dolazi od biznis elite. Rob Reich, profesor sa Stanforda sa specijalizacijom za etiku filantropije ne vidi “duboke etičke probleme” u inicijativi. Ne radi se o nečemu što je uslovljeno, niti će Y Combinator sugerirati kako novac treba biti potrošen. Reich je kritičan prema dometima filantropije koji potiču od profitabilne industrije, a koja se kreće u smjeru tehnoloških inovacija koje će u konačnici zamijeniti živu radnu snagu ostavljajući je bez mogućnosti da podmiri svoje osnovne potrebe. Utrecht (Nizozemska) je naredno mjesto u kojem je najavljen eksperiment osnovnog prihoda već od januara ove godine.
foto: Performans u Bernu nakon skupljenih 125.000 potpisa za inicijativu