O novom velikom političkom sukobu koji oblikuje svijet

 Prenosim Vam dio nedavnog (8.10.2016) govora Janisa Varufakisa na LSE (London School of Economics) u Londonu:

„Naš svijet danas oblikuje novi monumentalni politički sukob, ne samo u Britaniji, već i na kontinentu i Sjedinjenim Državama. Na jednoj strani su oni koje ja zovem „globalna trojka“. To je trojka globalizacije, financijalizacije i neoliberalizma – establišment. Predstavljaju ih Dejvid Kameron, Hilari Klinton, trougao Brisel – Frankfurt – Berlin i tako dalje. Protiv te „globalne trojke“ je nastupajuća nacionalistička internacionala, sastavljena od desničarskih Brexitovaca, Donalda Trampa, Le Pen, Zlatne zore… lista je duga.Problem kod ovog sukoba između „globalne trojke“ i nacionalističke internacionale koja se pojavljuje kao njen protivnik, je da su obe stvarne i obe su obmana. Da su stvarne, znamo jer smo vidjeli to na Brexitu, ali ujedno su i obmana. Obmana su upravo jer su i globalni establišment i nacionalistička internacionala saučesnici, ne pravi neprijatelji – oni hrane jedni druge.Svjedočite veoma lakoj transformaciji Tereze Mej od protivnice Brexita ka veoma čvrstoj zagovornici Brexita. Efektivno hrane jedni druge i nalaze se u mehanizmu uzajamnog pojačanja.Kako bi raskinuli ovu lažnu opoziciju, koja truje našu politiku i okolinu, na kraju, trebamo progresivnu internacionalu. Upravo ta progresivna internacionala koju formiramo mi u DiEM25, raste u Evropi.“

 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Treba shvatiti jednu bitnu stvar: Dok se državice nastale raspadom Jugoslavije (od kojih je Slovenija, ironično, ispala najveća) bave preradom, interpretacijom i permanentnim novo-otkrivanjem istorije od srednjeg vijeka (u slučaju Deretića i njemu sličnih fundamentalista to je još od kamenog doba i Nojeve barke) do rata 90-ih, Evropa je neprestano gledala naprijed poučena lekcijama izvučenih iz Drugog Svjetskog rata. 90-tih godina upravo ljevica u Evropi doživljava ogroman krah, kako u političkom uspjehu tako i u samoj svojoj formulaciji politike (dolaskom Blera npr.). Potpuni i u nekim slučajevima brutalan slom komunizma na istoku je evropskoj ljevici u popularnoj diskusiji izbio veliki broj političkih argumenata i legitimitet njihove ideje – zapadni kapitalistički svijet je pobijedio.

Međutim, kako se ispostavilo 20-ak godina kasnije, kapitalizam je pobijedio samo kako bi se sam srušio, filozofi bi rekli – pokazao svoje pravo lice, 2008. godine u velikoj recesiji i ekonomskoj krizi od koje se sama Evropa i dan danas nije oporavila. Samo trajanje te krize upućuje na dubinu i sistemski karakter tog problema. Upravo ta kriza, kao i katastrofalna spoljašnja politika, dovela je do ponovnog uspona ljevice. Međutim, sa jednim evidentnim problemom: Ljevica je danas sastavljena skoro isključivo od intelektualne elite, studenata, profesora, naučnika – ljudi koji imaju viziju budućnosti i ideju nove utopije koja je neophodna za progresivno političko djelovanje. Upravo rast nacionalističke internacionale, koja manje ili više koketira sa fašizmom i nacizmom, uspijeva zahvaljujući svojoj pojednostavljenoj viziji politike i traženja krivca u izbjeglicama, muslimanima i sl. da okupi široke, mahom manje obrazovane, narodne mase. Mnogi već u Njemačkoj prepoznaju vraćanje 20-ih i 30-ih godina Vajmarske republike – rat komunista i nacista dok impotentni centar posmatra i u strahu establišmenta od komunista ostavlja otvoren put nacistima.

 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Često se politička pasivnost kod nas pravda parolom: „Biće nam onako kako to drugi odluče.“ Ta tvrdnja naravno nije apsolutno netačna – ni jedna država na svijetu više ne odlučuje sama o svojoj sudbini, osim možda Kine, ali to ne znači da niko nema pravo glasa, organizacije, sprovođenja svoje politike unutar svojih granica. Ono što je najbitnije je biti u toku i u skladu sa duhom vremena. Trenutni dominantni duh vremena u BiH je u 40-tim godinama, ako ne i u srednjem vijeku. Po tome smo već u skladu sa vremenom, samo nam očajnički nedostaje progresivna internacionalna alternativa!

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Pismo Druga Tita

Salaš

Ukrajinski otpor

Svi štampaju novac

Da li nama ima spasa

Primorani

Prinuda za mir

Najčitanije