Moja majka je bila kurva. Vodila je javnu kuću na putu prema Švicarskoj koja je bila napušteni dvorac koji je dobila na račun kurvaluka. Kad je dobila od bogatog naslijednika taj stari dvorac za jedno duboko i kraljevsko pušenje uz koje ide i obavezno gutanje sperme i ostalih sokova iz muškog kurca koji je spreman dati i dvorac za taj užitak. Moja majka je znala sa muškarcima i izmuzla svojim crvenim usnama mnogo više od dvorca na kraju svog života. Izmuzla je mene na kraju od jednog bogatog gospodina kojeg je crpila sa ucjenama na moj račun. Na račun mog života. Moja majka je bila dobra kurva i još bolja biznismenka. Njena prava priroda je bila biznis. Voljela je stvarati sve iz ničega sa malo truda. Njena moć je bila u tome. Lagodan život bez trunke truda. Raširiti noge je sasvim dovoljno da žena vlada svijetom. Taj stari dvorac je pretvorila u kafanu za balkanski narod na putu kroz srce Evrope a potom se emacipovala i rastjerala šofere i lokalne pijance i otvorila restoran za otmjenu gospodu a dvorac renovirala na njihov račun. Nikad nisu samo jeli i pili kod moje mame u njenom dvorcu. Šlag je dolazio na kraju. Šlag iz muškog kurca koji su pohotno lizale i jele mamine kolegice kojima je ona upravljala. Mlade žene željne uspjeha, moći i slave. Kod mame su dolazili važni ljudi i djevojkama je obećavala kule i gradove kao što su obećavali i svi ti muškarci. Djevojke naravno nisu bile naivne ali svaka od njih je naivno računala da će jedan od tih muškaraca zaista odabrati nju za sljedeću veliku zvijezdu ili pjevačicu. Moja majka je znala prodati ljudima sjaj. Sjaj koji ne vrijedi ništa ali se plaća novcem koji vrijedi gotovo sve-Bila je majstor zanata. Prodavala je ljubav. Ne samo tijela. To su radile žene na ćošku ulica i narkomanke u parkovima za jeftin šut. Cirih je bio leglo narkomanije tih godina i majka je iskoristila strah bogate gospode od zaraznih bolesti i biznis ljubavi je cvjetao. U dvorcu su nastale bajke. Jedna od njih je moja bajka. Bila sam princeza. Zaista jesam ali u svakoj bajci priča ima svoj zaplet, problem i splet nesreće koja bajku pretvori u noćnu moru. Sve bajke su pune noćnih mora zar ne? Pepeljuga sa nasilnom maćehom koja trpi poniženja, Snježana koju želi njena maćeha ubiti i pojesti joj srce i Trnoružica koju poludjela vila uspava zauvijek. Svaku bajku riješi princ na kraju ali u mojoj nema princa. Sve su prinčevi. Lijepi su, bogati su i prekrasni su ali ja sam kao začarana princeza postala gora od vlastite majke. Majka je umrla davno od starosti a moju mladost pretvorila u svoj drugi život kroz mene. Postala sam vlasnica velike javne kuće. Poznata javna kuća i ja kao njena zakonita nasljednica, vlasnica i prva dama bordela-Bianca Laguianni. Moje umjetničko ime. Pravo ime mi je Nena. To seljačko ime je moja majka prezirala ali otac je tražio to zauzvrat od nje kad dobije dvorac i sumu novca za cijeli jedan život pa i moj koji živim danas. Mama je uvijek zvala BIanca.
Sjećam se kad sam bila veoma mala djevojčica u velikim čipkanim haljinama kao na slikama Diega Velasqueza gdje otmjene male dame liče na lutke. Berberove slike su upravo takve. Lutke na slikama okružene velikim ružama i natopljene parfemima uživaju i uvijek kao da nekoga čekaju. Čekaju na svakoj svojoj slici nekoga da ih pogleda. Da ih zaista vidi. To ne radi nijedan i zato su uvijek na svojim slikama same. Same ili u društvu konja. Na Berberovim slikama su naslikane često žene u društvu konja. Konj je zamjena za muškarca onda. Nema princa u Berberovim bajkama i zato žene budu kraj konja. Konj je svakako svaki muškarac za ženu. Rasplodni pastuh kad je mlad i stari kenjac kad ostari. Konj je dobro društvo tim ženama na slikama. One gledaju i dalje prema nama. Traže nas. One čekaju sa konjem princa jer ni na jednoj slici nema princa koji sjedi na konju. Naslikane su žene koje stoje pored konja, maze im raskošnu grivu ali nema prinčeva. Nema ih! Konji dolaze sami i zato nas one gledaju kao da nas pitaju-Gdje je moj princ?
Nema prinčeva Bianca! Moja majka je ulazila u sobu gdje sam se igrala kao djevojčica okružena Berberovim slikama. Uvijek sam bila raskošno obučena u tim prostorijama gdje sam učila svirati klavir, violinu, francuski, engleski i njemački. Poznavanje jezika je jako važno Bianca govorila bi moja majka a ja nisam znala da njen jezik ne treba priču. Treba samo dobro raditi masažu polnih organa bogate gospode. Crpiti ih treba znala je reći a ona ih je crpila. Prvo svojom pričom a onda fizički jezikom s kojim je pričala muzla je žena muškarce kao da cijedi maslinu i grize je sve do suhe košpice koju isisa do kraja i zatim pljune. Majka je pljuvala muškarce. Meni je rekla jedno prekrasno popodne dok sam svirala klavir ispred ogromnog zlatnog kaveza sa velikom bijelom papigom i svježim buketom ruža, bijelih ljiljana i jorgovana na sredini klavira. Pokloni koje je majka stalno dobivala imala sam i ja. Cvijeće je voljela najviše ali novac prije svega. Birala je nakit a onda naglasila da cvijeće voli najviše i ono bi dolazilo uz kutije baršunaste i tamne boje. Cvijeće bi proslijedila meni jer je alergična na pelud i polen. Ja sam bila okružena cvijećem od malena. Uvijek dotjerana jer su me sređivale mamine prijateljice kao lutku. One su živjele ispod nas a mi u najvišem dijelu gdje sam čak imala i mali toranj koji je mama dogradila svojom idejom iako je država zabranila mijenjanje izgleda originalne građevine a dopustila renoviranje. Majka je sve sredila ucjenom. Crna knjiga kod nje je znala biti otvorena i majka bi nešto prošaputala, okrenula nekoliko brojeva i na kraju dana bi bila sva sretna. Njena knjiga je bila magična. Kao da je vještica s magijom. U toj knjizi su bile slabosti njenih mušterija. Ona je crpila sve o njima u problemima bi vadila sve o njima prijetnjom da će to izvaditi i njihovim ženama, javnosti, svijetu. Nitko se nikada nije smio suprostaviti. Stid je moćno oružje Bianca znala je reći mama dok je širila noge bez stida muškarcima koji su spavali u raskošnim prostorijama ispod mene, mog tornja, moje idile gdje sam čekala princa na bijelom konju. Na jednoj Berberovoj slici je bijeli konj. Žena koja je sama opet. Gleda u mene. Tužna je. U toj dobi sam već znala šta moja majka radi. Bilo mi je jasno ali to sam znala oduvijek a potvrdila mi je scena u salonu sa pićem jedno jutro kad je na njoj ležao jedan gospodin u odijelu a ona imala katronsku kesu na glavi. Bila je već stara i stavljali su kese od kartona na glavu za jebačinu. Nije mogla da podnese da ne zaradi novac čak i sa 60 godina hvalila se koliko zaradi a poniženje sa kesom na glavi ne računa kao gubitak ičega. Oni su praznih džepova. Kad sam je vidjela kako dugim i mršavim nogama mlatara oko debelog čovjeka i jedva diše kroz kesu jer nije napravila otvor za usta-Imala je kese za pušenje sa otvorom za usta. U javnoj kući sam se svega nagledala. Nije me ništa više iznenađivalo ali ona me iznenadila koliko je nisko pala. Moja majka sa kartonskom kesom na glavi zarađuje sitniš a posjeduje dvorac. Za tu ženu je radilo sedam predivnih djevojaka koje je ona prezirala ali držala kao radnu snagu. Znala je manipulirati sa ženama jednako kao i s muškarcima ali to jutro sam vidjela kako nema snagu da samu sebe spasi. Stavila je kartonsku kesu na glavu, ležali su na kuhinjskom stolu a on je bilo na njoj dok su njene noge u čipkanim čarapama mlatarale od siline njegovog pritiska. Jedva je disala, on je pritiskao i pitao je ”Voliš ovo kurvo? Voliš ovo kurvetino jedna! Dat ću ti ja!” . Jedna tava sa prženim jajetom i hrenovkama je pala na pod i napravila strašnu buku. Pomislih da će me vidjeti i samo sam se okrenula i nestala.
Mama je umrla od infarkta. Jedno jutro je bila na botoxu, filerima i pila šampanjac a već naveče bila mrtva zauvijek. Pala je niza stepenice prilikom infarkta i od nje nije ostalo ništa. Da je preživjela infarkt ne bi preživjela pad. Slomila je vrat na licu mjesta rekli su nalazi obdukcije. To je bila laž. Ja sam je gurnula i zato je pala niza stepenice i slomila vrat. Infarkt bi možda preživjela. Kad su stigli nalazi obdukcije samo sam prešutjela. Sa mojih leđa je pao ogroman teret. Nisam kriva. Ona se uhvatila za prsa kad je doživjela infarkt dok smo se svađale oko mog fakulteta i njenog života. Stajale smo na vrhu strmih stepenica koje su vodile u prostorije na spratu gdje su muškarci jebali mlade žene. Mama je obožavala te stepenice. Stajale smo i svađale se te noći oko mojih životnih izbora. Nisam htjela da budem poput nje. Rekla sam da ne želim biti poput nje i da hoću putovanja i pravu ljubav. Ona je predlagala bogatu udaju. Za nekog starca. Poznavala je jednog krasnog gospodina koji će biti mrtav nakon samo nekoliko snažnih vijagri koje bi mu usula u piće i eto! Pričala je sva oteknuta od botoxa i sa bijelom kosom koju je napuhala da izgleda bujnije. Imala je tanku plavu kosu i bila ljubomorna na moju dugu i gustu. Rekla sam da je mrzim, da mi se gadi, ona je plakala. Vidjela je da zaista odlazim. Vjerujem kako je od tuge doživjela infarkt. Nije vjerovala da ću to zaista uraditi. Kad se uhvatila za prsa svojim dugim geliranim noktima kraj ograde nisam reagirala nego sam se nastavila derati na nju. Govorila sam joj najgore stvari i rekla da je kurva kakva ja nikad neću biti i da je se stidim iz dna duše i odričem-Potom je problijedila kao ledeni kamen i tad sam je gurnula svom snagom i kriknula da ne glumi više. Kad je zateturala na svojim visokim petama i u plavoj spavaćici posrnula prema dolje. Vidjela sam da pada zaista i gubi ravnotežu i htjela sam da je uhvatim a potom sam pala zajedno s njom na prve tri stepenice i jedva se zaustavila a ona je otišla dalje u provaliju prevrćući se velikom brzinom i udarajući glavom od oštre rubove svake mramorne stepenice koju je sama birala. Sjećam se kako je pridavala važnost stepenicama u sredini dvorca. Voljela je sva sređena u dugim haljinama sa raskošnim dekolteom da silazi dok su svi pogledi i kurci u kući upereni u nju. Te stepenice je ukrasila najljepšim mramorom, masivnom ogradom koja vijuga sve do plafona a srce stubišta se širi kao vodopad na kraju. Silazila je kao zvijezda cijeli svoj život niz te stepenice i uvijek su je nosile prema nebu njene kuće na kraju noći sa najbogatijim muškarcem večeri-U tom trenutku je padala kao neka baba bijele glave u provaliju vlastite taštine koju je sagradila za vrijeme svog života. Uvijek je silazila dignute glave niza svoje stepenice a ja sam morala sići za njom petnaest minuta kasnije. Sad kasnim samo nekoliko sekundi i shvaćam kako ne želi sići za njom. Ona pada i čujem pucanje kostiju kostiju, njen posljednji krik i potom ništa. Nakon svega što je ona ikad bila od nje je na dnu stepenica ostao samo lik žene napuhanih obraza, bijelih velikih zuba i jake šminke rastopljene oko snažno otvorenih očiju koje gledaju u mene strašno iskrivljenog vrata. Nije imala podignutu glavu. Ličila je na noja koji se šlagirao. Mislila sam da ću umrijeti od smijeha…
Ja sam sve naslijedila. Njen posao i njenu priču. Moja priča je bila tako jednostavna. Nakon sahrane i dobitka njene kuće i novca nisam znala šta da radim. Nisam imala pojma o poslu i imala sam tek 17 godina. Bila sam izgubljena.
Moja izgubljenost nije trajala dugo jer su došli muškarci. Dolazili su nakon njene smrti. Bili su fini. Donosili su znakove pažnje, poklone i novac. Pitali su me treba li mi išta i naglašavali da će biti tu za mene. Bili su zaista krasni. Sve su to bile mamine mušterije i mušterije djevojaka koje su radile u dvorcu. U javnoj kući. Prepali su se da ne zatvorim leglo prostitucije nakon mamine smrti a to sam namjeravala da uradim. Kad sam obavijestila da prodajem sve i odlazim djevojke su plakale, nisu htjele da mijenjaju kuću, imale su dobar život kod moje mame i ja sam im bila draga. Jedna od njih je predložila da samo predahnem od svega i kad se dobro odmorim da donesem odluku-One će sve voditi umjesto mene. Posao je uhodan moje je bilo samo da budem tu. Gazdarica kuće. Nisam se ni morala kurvati jer su one bile jako sretne kad su shvatile da će nastaviti sa poslom. Popustila sam ispred njihovih suza i nastavila biznis. Muškarci su na kraju samo materijal za trošenje. Moja majka je uvijek govorila da ih treba crpiti. Nisam je razumjela ali sad tek vidim. Nakon mnogo godina bavljenja ovim psolom uviđam da je svaki muškarac zapravo isti. Sve je to stoka govorila je moja majka. Stoka koju treba iscrpiti, isisati a potom baciti kao potrošenu maramicu s kojom si obrisao guzicu nakon sranja. Muškarce je mama jako mrzila. Tek sad vidim koliko ih je samo mrzila. Nije mogla voljeti nijednog muškarca ali bila je tako divna prema njima. Zaista me naučila da budem predivna žena. Sretna žena koja promatra muškarca kao jedinu osobu vrijednu njenog pogleda u prostoriji. Muškarci vole da ih žene gledaju sa divljenjem govorila je moja majka. To im jača ego. Osjećaju se moćnije a onda su slabi na tebe. Muškarci su slabi na one koji ih čine moćnijima. Naučila me da se pretvaram kako sam slaba. Nemoćna. Bespomoćna. Voljela sam sjediti u društvu moćnih muškaraca znajući njihove slabosti koje se nalaze između mojih nogu, grudi i usana. Oni vole da ulaze na ta mjesta i uvijek ih pokaži Bianca kad si u muškom prisustvu. Muškarci vole da vide gdje ulaze. Uvijek sam ostavljala dekolte malo dublje da im pogled klizi sve do ponora iz kojeg nikad više ne bi izašli a plaćali su da uđu. Plaćali su velike pare u mojoj kući da uđu u nju i da uđu u žene koje žive u toj kući. Prostitutke su spasile mnogo brakova. Muškarci dođu i isprazne se iznad žena sa svojim fantazijama koje ne smiju spomenuti svojim dosadnim suprugama jer ih previše poštuju. Njihove žene nisu kurve nego klasične, poštene, dobre i konzervativne dame i gospođe. Njihove žene ne primaju u dupe. Analni seks rade kurve i pederi. Gutanje sperme i pušenje kurca nije za udate gospođe i jedan ozbiljan brak. Svršavanje u ženu je dopušteno samo ako se pravi dijete inače strogo zabranjeno bilo kakvo svršavanje osim na stomak. Svršiti svojoj supruzi na lice je krajnje poniženje. Supruge se drže kao svetinja u kući. One stoje kao kameni kipovi iznad lonaca, šerpi i mašina za pranje veša a kurve kleče i leže pretvarajući se u mašine za pravljenje seksa.
Kad sam zaista postala kurva nisam se nadala tolikom uspjehu svoje kuće i biznisa. Mama je bila već odavno mrtva kad sam i od države dobila dozvolu za rad i svu moguću zakonsku zaštitu svojih djevojaka. Nitko nas nije smio krivo pogledati. Bile smo obrazovane, lijepe, zgodne i bogate. Crpile smo čitav kraj sa muškarcima koji su imali debele novčanike i želje koje nisu nigdje drugo mogli ostvariti nego u mojoj kući. Sjećam se kako sam silazila poput majke provokativno obučena niza stepenica gdje je ona poginula i koliko su me gledali muškarci nakon gala večere koje su servirali konobari i kuhari koji su radili također za mene. Dvorac je imao restoran, spa centar, tenisko igralište i veliki klub za zabave. Na spratu su se nalazile sobe za užitke a na kraju dvorca moj stan u tornjevima. Živjela sam odvojeno i sama. Birala sam najbolje i najbogatije muškarce. Bila sam prelijepa tih godina. Nikad nisam doživjela ljubav. Voljeli su me mnogi zaista ali to nije bila ljubav. Nisam je osjetila kao ljubav. Svi ti muškarci koji su voljeli mene imali su i druge žene koje vole jednako i nikad nisam povjerovala da je ljubav zaista moguća jer je nisam vidjela. Nisam je doživjela. Za mene su muškarci bili poput mesa a moja kuća kao mesara. Djevojke bi se smijale kad bi vidjele dobra auta parkirana pred dvorcem i kladile se u jedan novčić koja će izmusti više te noći. Pare su padale s neba a seksa je bilo na svakom koraku. Muškarci su jednostavno padali pod naše štikle. Naravno da smo ponekad bile i ponižene. Naravno…
Dešavalo se da stvari odu predaleko. Naši momci iz osiguranja bi onda sredili takve mušterije. Dešavalo se da djevojke ostanu trudne a ja bi plaćala abortuse ili sredila preko zdravstvenog osiguranja jer su imale prijavljen posao i uplaćivan staž-Nisam mogla više od jednog abortusa godišnje da prijavim pa sam plaćala iz kućnog budžeta. Dešavalo se da bude i teških slučajeva muškaraca koji se zaljube, plaču i žele da se ožene za neku prekrasnu novu kurvicu koju bi dovodila iz Rumunije ili Ukrajine i one bi se ponadale da ljubav zaista postoji ali ja to nisam dopuštala. Njima bi zabranila dolazak a te djevojke bi poslala kući odakle su došle. Ljubav nije bila dopuštena u mom dvorcu. Biznis je bio na prvom mjestu. Ljubav može doći kao priča, dodatak, začin u poslu ali bordel nije mjesto za ljubavnu priču. Nisam je imala ni ja. Muškarci koje sam upoznala su uvijek bili isti. Isti sve do jednoga. Cijela logika muškog uma je u kurcu. Kurac koji se digne i koji prsne sa svojim tekućinama i zatim nestane kao puž u školjci prema obješenim, dlakavim jajima. Muškarac se tada okrene i zaspe a žena ostane ljepljiva, napunjena i smrdljiva od sperme i znoja. Nema velike filozofije tu. Nema ljubavi. To sam morala često da objašnjavam novim curama koje su dolazile sa velikim nadama i pričama. One su morale na vrijeme shvatiti da su samo rupe za pražnjenje jaja i da u tim rupama one mogu naći vlastito bogatstvo.
Bilo je teško ponekad raditi sa muškarcima u koje sam bila zaljubljena pomalo. Za vrijeme naših druženja bi se uhvatila u sanjarenju kako upravo s tim muškarcem imam divan dom, djecu, obitelj i sreću. Znala sam maštati ali onda bi moje maštarije raznio njegov kurac u mojim ustima koja su bila napunjena vrelom spermom uz naredbu da gutam. Maštarije o princu su nestajale sa takvim scenama i htjela sam plakati često a potom bi se sjetila zašto to radim i sve bi ponovo nestalo za mene. Novac. Svako njihovo svršavanje, maštarija, riječ i pokret uz mene bilo je naplaćeno. Nestajali su pored mene i topili se kao sladoled na Suncu njihovi bankovni računi i napuhani novčanici do kraja večeri bili bi tanki sa samo ponekom kovanicom. Ja bi naplaćivala i oni odlazili. Ja puna a oni prazni. Vraćali bi se svojim ženama. Ženama koje poštuju i vole. Kod kuće čekaju djeca, žena i topli dom na sigurnom daleko od vatre i dima mog bordela. Sa sobom su nosili samo sjećanja na divne trenutke skupo plaćene i ništa više. Ja se nisam sjećala nikad i nijednog. Svi su bili isti a to je zaista istina kad si prostitutka. Ne vidiš više razliku između muškaraca jer su svi samo hodajući kurac i ništa više. Muškarci su za mene bili izvor zarade i stoka za preradu…
Pred penziju sam pomislila da ima nade za ljubav kad sam upoznala krasnog gospodina predivnih manira i bogatog životnog iskustva. Imao je vlastitog šofera i bio čest gost. Voljela sam večere s njim, ugodne razgovore i lijepe poklone. Imala sam 55 godina i bila spremna na penziju. Zaista sam se zasitila svega. Zasitila sam se sperme, dlaka, pazuha, stopala, guzica, jaja i prsa na muškarcima. Zasitila sam se znoja, mirisa, riječi iz njihovih muških usta okruženih bradicama, brkovima i mirisima skupih kolonjskih voda koje su uvijek bile pomiješane sa parfemima žena iz moje kuće. Svega sam bila sita ali najviše priče o ljubavi. Najviše to. Nisam mogla podnijeti priču o ljubavi jer sam čitav život prodavala ljubav samo jedne vrste. Tjelesna ljubav. Imala sam iluziju o tom muškarcu jer on je kao i svi ostali samo htio da me jebe u guzicu dok sam puna! Htio je prljavi seks koji sam skupo naplatila. Pristala sam na analni seks dok sam puna govana za ogromnu svotu novca. To je bio fetiš koji sam skupo naplatila. Postojali su i drugi fetiši kao seks sa trudnicama, pišanje po licu mladim djevojkama ili penetracija za vrijeme menzesa. Skupi fetiši. Te cijene su probijale plafon moje kuće i zaista sam zarađivala na takvim glupostima najviše novca. Sa ovoliko godina pred penziju nisam morala raditi ali sam već postala kao moja majka i pristala na seks u tim okolnostima i odlučila da će to biti moj službeni odlazak u penziju. On je te noći zahtijevao da jedem ogromnu količinu kavijara, suhog mesa i šampanjca. Nije htio da bude malo nego ogromno sranje i ja sam pristala. Sjećam se groznog osjećaja kako na početku ulazi u mene svojim glavićem a ja dvoumim između osjećaja krajnjeg stida i prekidanja svega i popuštanja svega iz sebe na tog čovjeka. Dvoumila sam nekoliko trenutaka a onda se jednostavno opustila. Bilo je užasno, smrad je prekrio prostoriju, osjećala sam toplinu svojih govana koja cure preko nabreklog kurca tog muškarca a on je stenjao i ječao od miline i slatkog užitka. Bila sam zgrožena a potom sam i sama odlučila da zaista pređem granicu. Posrala sam se svom snagom na tog čovjeka. Zaista jesam. Zaslužio je.
Prošlo je mnogo godina i prodala sam dvorac u Švicarskoj i preselila u Francusku. Danas su oko mene prekrasne žene naslikane na platnima. One su same poput mene i čekaju svog princa koji nikad neće doći. Nalazim se u predivnoj vili koju sam kupila u Nici, kuća je uređena u baroknom stilu i svi prozori gledaju na azurno more. Zaista je lijepo. Sama sam. Voljela bi da sam našla muškarca s kojim bi podijelila svoj život ali da jesam on bi podijelio sebe sa nekom drugom, kurvom ili ženom kojoj bi pričao isto što i meni. Ja sam sve to prošla i završila. Dočekala sam mirnu starost zarađenu na jajima momaka koja sam praznila rukama, ustima i vaginom. Lijep život. Oni su bili jako fini kad pogledam unatrag samo su tražili ljubav svi oni. Bili su usamljeni, napaljeni i željni užitka a ja sam samo spletom okolnosti zaradila novac na tome. Da sam bila kurva na ulici dosad bi bila mrtva. Nisam bila jeftina kurva. Moja sudbina je bila drugačija i ipak sam zahvalna jer sam sama svaku svoju mušteriju birala. Znam za jadne žene koje su morale da gutaju prljave kurčeve godinama da bi zaradile za samostalan rad, pokretanje posla ili slobodu. Užasne priče. Ja sam čitav život provela birajući koga hoću i sama određujući uvjete rada. Na kraju sam imala sreću da se i poserem na muškarca pred svoj odlazak u penziju. Moja majka je morala nositi papirnu kesu na glavi pred penziju a ja sam ipak prošla bolje od nje. Nisam se ponizila poput nje. Moj život je bio lagodan i lijep. Muškarci su dobili moje tijelo a ja njihove pare i ostali smo sretni u tom odnosu. Nema tuge, rastave, krivnje i nesreće jer nikad nije bilo davanja srca na dlanu nego tijela u krevetu za pare na dlanu. Oni bi na svom dlanu davali meni novce a ja na svom krevetu njima svoje tijelo. Bilo je predivno i čisto. Nije bilo lažno nego istinito. Najstariji zanat na svijetu. Nema ljubavi, nema laži, nema priče. Sve je dozvoljeno i sve prolazi. Sretna sam. Dok šetam obalom Nice a Sunce zalazi shvaćam da sam jako sretna. Promatram parove koji prolaze i djeluju sretni poput mene ali razlika je što oni imaju jedno drugo a ja nemam nikoga. Sama sam i moja divna haljina lagano vijori na povjetarcu a bijela kosa pada oko izboranog lica i crvenih usana. Jedan divan par je upravo prošao pored mene. Momak snažnih ramena i lijepog držanja u sportskoj odjeći drži ruku na ramenu svoje krhke djevojke a ona je naslonila glavu na njega i lagano šeću kao u romantičnom filmu. Postala sam jako tužna jer to nikad nisam doživjela. Obuzela me je tuga i kajanje. Mogla sam nekad i ja biti ta djevojka ali nisam. Počela sam plakati, tiho i polako su suze klizile niz moje naborane obraze jer nikad nisam doživjela ljubav kao taj divni mladi par. Plakala sam i sjedila promatrajući ih kako odlaze dok galebovi pjevaju u daljini a bijele jedrilice plove preko obzorja u plamenim bojama. Mladić i djevojka su upravo prošli pored mene i djeluju sretno. Ja sjedim na klupici okružena magnolijama, oleandrom i lavandom i gledam u daljinu. Gledam za njima i pomislih na trenutak da je ipak moguća prava ljubav između muškarca i žene. Čista, nevina, dobra i zauvijek. Pomislih na trenutak da sam pogriješila u svom životu što sam promatrala muškarce na taj način a potom ugledah prekrasnu ženu nalik na mene u mladosti. Ta žena je prolazila šetnicom duge plave kose, savršenog tijela kao isklesanog u najljepšem mramoru, maslinaste kože koju je poljubilo sunce na plažama Francuske i predivne kratke haljine sa cvjetnim uzorkom koja je bila pripijena uz njeno savršeno tijelo. Kretala se kao gazela među nezgrapnim šetačima sa glupim šeširima i turistima koji su slikali zalaz Sunca a na dugim nogama i malim stopalima imala je nove Prada štikle koje su drsko gazile prema meni. Bila je mlada, lijepa, samouvjerena i zgodna. Ta djevojka je prolazila sama na toj ogromnoj rivi prepunoj šetača a pogledi su se lijepili za nju kao mušice na svjetlost vatrene sijalice koja ubija. I tad je prošla pored mladog para koji je upravo prošao pored mene i mladić lijepog lica je okrenuo glavu od svoje drage djevojke naslonjenu na njegovo snažno muško rame i dugo pratio korak ove prekrasne mlade žene koja je išla prema meni u susret-Moja nova radnica u Nici. Mladić je gledao samo u nju i njenu guzicu dok je njegova draga pričala nešto što on više nije čuo, vidio ni osjetio. Nisam pogriješila u svom životu i slatko sam se nasmijala pa ustala da dočekam svoju novu radnicu koja već radi sve kako treba. Za najstariji posao na svijetu potrebna je mladost koju ja više nemam i mudrost koju mladost tek treba da dobije. Bit će to još jedan lijep život za ovu djevojku i mene…
Moja majka je bila kurva. Vodila je javnu kuću na putu prema Švicarskoj koja je bila napušteni dvorac koji je dobila na račun kurvaluka. Kad je dobila od bogatog naslijednika taj stari dvorac za jedno duboko i kraljevsko pušenje uz koje ide i obavezno gutanje sperme i ostalih sokova iz muškog kurca koji je spreman dati i dvorac za taj užitak. Moja majka je znala sa muškarcima i izmuzla svojim crvenim usnama mnogo više od dvorca na kraju svog života. Izmuzla je mene na kraju od jednog bogatog gospodina kojeg je crpila sa ucjenama na moj račun. Na račun mog života. Moja majka je bila dobra kurva i još bolja biznismenka. Njena prava priroda je bila biznis. Voljela je stvarati sve iz ničega sa malo truda. Njena moć je bila u tome. Lagodan život bez trunke truda. Raširiti noge je sasvim dovoljno da žena vlada svijetom. Taj stari dvorac je pretvorila u kafanu za balkanski narod na putu kroz srce Evrope a potom se emacipovala i rastjerala šofere i lokalne pijance i otvorila restoran za otmjenu gospodu a dvorac renovirala na njihov račun. Nikad nisu samo jeli i pili kod moje mame u njenom dvorcu. Šlag je dolazio na kraju. Šlag iz muškog kurca koji su pohotno lizale i jele mamine kolegice kojima je ona upravljala. Mlade žene željne uspjeha, moći i slave. Kod mame su dolazili važni ljudi i djevojkama je obećavala kule i gradove kao što su obećavali i svi ti muškarci. Djevojke naravno nisu bile naivne ali svaka od njih je naivno računala da će jedan od tih muškaraca zaista odabrati nju za sljedeću veliku zvijezdu ili pjevačicu. Moja majka je znala prodati ljudima sjaj. Sjaj koji ne vrijedi ništa ali se plaća novcem koji vrijedi gotovo sve-Bila je majstor zanata. Prodavala je ljubav. Ne samo tijela. To su radile žene na ćošku ulica i narkomanke u parkovima za jeftin šut. Cirih je bio leglo narkomanije tih godina i majka je iskoristila strah bogate gospode od zaraznih bolesti i biznis ljubavi je cvjetao. U dvorcu su nastale bajke. Jedna od njih je moja bajka. Bila sam princeza. Zaista jesam ali u svakoj bajci priča ima svoj zaplet, problem i splet nesreće koja bajku pretvori u noćnu moru. Sve bajke su pune noćnih mora zar ne? Pepeljuga sa nasilnom maćehom koja trpi poniženja, Snježana koju želi njena maćeha ubiti i pojesti joj srce i Trnoružica koju poludjela vila uspava zauvijek. Svaku bajku riješi princ na kraju ali u mojoj nema princa. Sve su prinčevi. Lijepi su, bogati su i prekrasni su ali ja sam kao začarana princeza postala gora od vlastite majke. Majka je umrla davno od starosti a moju mladost pretvorila u svoj drugi život kroz mene. Postala sam vlasnica velike javne kuće. Poznata javna kuća i ja kao njena zakonita nasljednica, vlasnica i prva dama bordela-Bianca Laguianni. Moje umjetničko ime. Pravo ime mi je Nena. To seljačko ime je moja majka prezirala ali otac je tražio to zauzvrat od nje kad dobije dvorac i sumu novca za cijeli jedan život pa i moj koji živim danas. Mama je uvijek zvala BIanca.
Sjećam se kad sam bila veoma mala djevojčica u velikim čipkanim haljinama kao na slikama Diega Velasqueza gdje otmjene male dame liče na lutke. Berberove slike su upravo takve. Lutke na slikama okružene velikim ružama i natopljene parfemima uživaju i uvijek kao da nekoga čekaju. Čekaju na svakoj svojoj slici nekoga da ih pogleda. Da ih zaista vidi. To ne radi nijedan i zato su uvijek na svojim slikama same. Same ili u društvu konja. Na Berberovim slikama su naslikane često žene u društvu konja. Konj je zamjena za muškarca onda. Nema princa u Berberovim bajkama i zato žene budu kraj konja. Konj je svakako svaki muškarac za ženu. Rasplodni pastuh kad je mlad i stari kenjac kad ostari. Konj je dobro društvo tim ženama na slikama. One gledaju i dalje prema nama. Traže nas. One čekaju sa konjem princa jer ni na jednoj slici nema princa koji sjedi na konju. Naslikane su žene koje stoje pored konja, maze im raskošnu grivu ali nema prinčeva. Nema ih! Konji dolaze sami i zato nas one gledaju kao da nas pitaju-Gdje je moj princ?
Nema prinčeva Bianca! Moja majka je ulazila u sobu gdje sam se igrala kao djevojčica okružena Berberovim slikama. Uvijek sam bila raskošno obučena u tim prostorijama gdje sam učila svirati klavir, violinu, francuski, engleski i njemački. Poznavanje jezika je jako važno Bianca govorila bi moja majka a ja nisam znala da njen jezik ne treba priču. Treba samo dobro raditi masažu polnih organa bogate gospode. Crpiti ih treba znala je reći a ona ih je crpila. Prvo svojom pričom a onda fizički jezikom s kojim je pričala muzla je žena muškarce kao da cijedi maslinu i grize je sve do suhe košpice koju isisa do kraja i zatim pljune. Majka je pljuvala muškarce. Meni je rekla jedno prekrasno popodne dok sam svirala klavir ispred ogromnog zlatnog kaveza sa velikom bijelom papigom i svježim buketom ruža, bijelih ljiljana i jorgovana na sredini klavira. Pokloni koje je majka stalno dobivala imala sam i ja. Cvijeće je voljela najviše ali novac prije svega. Birala je nakit a onda naglasila da cvijeće voli najviše i ono bi dolazilo uz kutije baršunaste i tamne boje. Cvijeće bi proslijedila meni jer je alergična na pelud i polen. Ja sam bila okružena cvijećem od malena. Uvijek dotjerana jer su me sređivale mamine prijateljice kao lutku. One su živjele ispod nas a mi u najvišem dijelu gdje sam čak imala i mali toranj koji je mama dogradila svojom idejom iako je država zabranila mijenjanje izgleda originalne građevine a dopustila renoviranje. Majka je sve sredila ucjenom. Crna knjiga kod nje je znala biti otvorena i majka bi nešto prošaputala, okrenula nekoliko brojeva i na kraju dana bi bila sva sretna. Njena knjiga je bila magična. Kao da je vještica s magijom. U toj knjizi su bile slabosti njenih mušterija. Ona je crpila sve o njima u problemima bi vadila sve o njima prijetnjom da će to izvaditi i njihovim ženama, javnosti, svijetu. Nitko se nikada nije smio suprostaviti. Stid je moćno oružje Bianca znala je reći mama dok je širila noge bez stida muškarcima koji su spavali u raskošnim prostorijama ispod mene, mog tornja, moje idile gdje sam čekala princa na bijelom konju. Na jednoj Berberovoj slici je bijeli konj. Žena koja je sama opet. Gleda u mene. Tužna je. U toj dobi sam već znala šta moja majka radi. Bilo mi je jasno ali to sam znala oduvijek a potvrdila mi je scena u salonu sa pićem jedno jutro kad je na njoj ležao jedan gospodin u odijelu a ona imala katronsku kesu na glavi. Bila je već stara i stavljali su kese od kartona na glavu za jebačinu. Nije mogla da podnese da ne zaradi novac čak i sa 60 godina hvalila se koliko zaradi a poniženje sa kesom na glavi ne računa kao gubitak ičega. Oni su praznih džepova. Kad sam je vidjela kako dugim i mršavim nogama mlatara oko debelog čovjeka i jedva diše kroz kesu jer nije napravila otvor za usta-Imala je kese za pušenje sa otvorom za usta. U javnoj kući sam se svega nagledala. Nije me ništa više iznenađivalo ali ona me iznenadila koliko je nisko pala. Moja majka sa kartonskom kesom na glavi zarađuje sitniš a posjeduje dvorac. Za tu ženu je radilo sedam predivnih djevojaka koje je ona prezirala ali držala kao radnu snagu. Znala je manipulirati sa ženama jednako kao i s muškarcima ali to jutro sam vidjela kako nema snagu da samu sebe spasi. Stavila je kartonsku kesu na glavu, ležali su na kuhinjskom stolu a on je bilo na njoj dok su njene noge u čipkanim čarapama mlatarale od siline njegovog pritiska. Jedva je disala, on je pritiskao i pitao je ”Voliš ovo kurvo? Voliš ovo kurvetino jedna! Dat ću ti ja!” . Jedna tava sa prženim jajetom i hrenovkama je pala na pod i napravila strašnu buku. Pomislih da će me vidjeti i samo sam se okrenula i nestala.
Mama je umrla od infarkta. Jedno jutro je bila na botoxu, filerima i pila šampanjac a već naveče bila mrtva zauvijek. Pala je niza stepenice prilikom infarkta i od nje nije ostalo ništa. Da je preživjela infarkt ne bi preživjela pad. Slomila je vrat na licu mjesta rekli su nalazi obdukcije. To je bila laž. Ja sam je gurnula i zato je pala niza stepenice i slomila vrat. Infarkt bi možda preživjela. Kad su stigli nalazi obdukcije samo sam prešutjela. Sa mojih leđa je pao ogroman teret. Nisam kriva. Ona se uhvatila za prsa kad je doživjela infarkt dok smo se svađale oko mog fakulteta i njenog života. Stajale smo na vrhu strmih stepenica koje su vodile u prostorije na spratu gdje su muškarci jebali mlade žene. Mama je obožavala te stepenice. Stajale smo i svađale se te noći oko mojih životnih izbora. Nisam htjela da budem poput nje. Rekla sam da ne želim biti poput nje i da hoću putovanja i pravu ljubav. Ona je predlagala bogatu udaju. Za nekog starca. Poznavala je jednog krasnog gospodina koji će biti mrtav nakon samo nekoliko snažnih vijagri koje bi mu usula u piće i eto! Pričala je sva oteknuta od botoxa i sa bijelom kosom koju je napuhala da izgleda bujnije. Imala je tanku plavu kosu i bila ljubomorna na moju dugu i gustu. Rekla sam da je mrzim, da mi se gadi, ona je plakala. Vidjela je da zaista odlazim. Vjerujem kako je od tuge doživjela infarkt. Nije vjerovala da ću to zaista uraditi. Kad se uhvatila za prsa svojim dugim geliranim noktima kraj ograde nisam reagirala nego sam se nastavila derati na nju. Govorila sam joj najgore stvari i rekla da je kurva kakva ja nikad neću biti i da je se stidim iz dna duše i odričem-Potom je problijedila kao ledeni kamen i tad sam je gurnula svom snagom i kriknula da ne glumi više. Kad je zateturala na svojim visokim petama i u plavoj spavaćici posrnula prema dolje. Vidjela sam da pada zaista i gubi ravnotežu i htjela sam da je uhvatim a potom sam pala zajedno s njom na prve tri stepenice i jedva se zaustavila a ona je otišla dalje u provaliju prevrćući se velikom brzinom i udarajući glavom od oštre rubove svake mramorne stepenice koju je sama birala. Sjećam se kako je pridavala važnost stepenicama u sredini dvorca. Voljela je sva sređena u dugim haljinama sa raskošnim dekolteom da silazi dok su svi pogledi i kurci u kući upereni u nju. Te stepenice je ukrasila najljepšim mramorom, masivnom ogradom koja vijuga sve do plafona a srce stubišta se širi kao vodopad na kraju. Silazila je kao zvijezda cijeli svoj život niz te stepenice i uvijek su je nosile prema nebu njene kuće na kraju noći sa najbogatijim muškarcem večeri-U tom trenutku je padala kao neka baba bijele glave u provaliju vlastite taštine koju je sagradila za vrijeme svog života. Uvijek je silazila dignute glave niza svoje stepenice a ja sam morala sići za njom petnaest minuta kasnije. Sad kasnim samo nekoliko sekundi i shvaćam kako ne želi sići za njom. Ona pada i čujem pucanje kostiju kostiju, njen posljednji krik i potom ništa. Nakon svega što je ona ikad bila od nje je na dnu stepenica ostao samo lik žene napuhanih obraza, bijelih velikih zuba i jake šminke rastopljene oko snažno otvorenih očiju koje gledaju u mene strašno iskrivljenog vrata. Nije imala podignutu glavu. Ličila je na noja koji se šlagirao. Mislila sam da ću umrijeti od smijeha…
Ja sam sve naslijedila. Njen posao i njenu priču. Moja priča je bila tako jednostavna. Nakon sahrane i dobitka njene kuće i novca nisam znala šta da radim. Nisam imala pojma o poslu i imala sam tek 17 godina. Bila sam izgubljena.
Moja izgubljenost nije trajala dugo jer su došli muškarci. Dolazili su nakon njene smrti. Bili su fini. Donosili su znakove pažnje, poklone i novac. Pitali su me treba li mi išta i naglašavali da će biti tu za mene. Bili su zaista krasni. Sve su to bile mamine mušterije i mušterije djevojaka koje su radile u dvorcu. U javnoj kući. Prepali su se da ne zatvorim leglo prostitucije nakon mamine smrti a to sam namjeravala da uradim. Kad sam obavijestila da prodajem sve i odlazim djevojke su plakale, nisu htjele da mijenjaju kuću, imale su dobar život kod moje mame i ja sam im bila draga. Jedna od njih je predložila da samo predahnem od svega i kad se dobro odmorim da donesem odluku-One će sve voditi umjesto mene. Posao je uhodan moje je bilo samo da budem tu. Gazdarica kuće. Nisam se ni morala kurvati jer su one bile jako sretne kad su shvatile da će nastaviti sa poslom. Popustila sam ispred njihovih suza i nastavila biznis. Muškarci su na kraju samo materijal za trošenje. Moja majka je uvijek govorila da ih treba crpiti. Nisam je razumjela ali sad tek vidim. Nakon mnogo godina bavljenja ovim psolom uviđam da je svaki muškarac zapravo isti. Sve je to stoka govorila je moja majka. Stoka koju treba iscrpiti, isisati a potom baciti kao potrošenu maramicu s kojom si obrisao guzicu nakon sranja. Muškarce je mama jako mrzila. Tek sad vidim koliko ih je samo mrzila. Nije mogla voljeti nijednog muškarca ali bila je tako divna prema njima. Zaista me naučila da budem predivna žena. Sretna žena koja promatra muškarca kao jedinu osobu vrijednu njenog pogleda u prostoriji. Muškarci vole da ih žene gledaju sa divljenjem govorila je moja majka. To im jača ego. Osjećaju se moćnije a onda su slabi na tebe. Muškarci su slabi na one koji ih čine moćnijima. Naučila me da se pretvaram kako sam slaba. Nemoćna. Bespomoćna. Voljela sam sjediti u društvu moćnih muškaraca znajući njihove slabosti koje se nalaze između mojih nogu, grudi i usana. Oni vole da ulaze na ta mjesta i uvijek ih pokaži Bianca kad si u muškom prisustvu. Muškarci vole da vide gdje ulaze. Uvijek sam ostavljala dekolte malo dublje da im pogled klizi sve do ponora iz kojeg nikad više ne bi izašli a plaćali su da uđu. Plaćali su velike pare u mojoj kući da uđu u nju i da uđu u žene koje žive u toj kući. Prostitutke su spasile mnogo brakova. Muškarci dođu i isprazne se iznad žena sa svojim fantazijama koje ne smiju spomenuti svojim dosadnim suprugama jer ih previše poštuju. Njihove žene nisu kurve nego klasične, poštene, dobre i konzervativne dame i gospođe. Njihove žene ne primaju u dupe. Analni seks rade kurve i pederi. Gutanje sperme i pušenje kurca nije za udate gospođe i jedan ozbiljan brak. Svršavanje u ženu je dopušteno samo ako se pravi dijete inače strogo zabranjeno bilo kakvo svršavanje osim na stomak. Svršiti svojoj supruzi na lice je krajnje poniženje. Supruge se drže kao svetinja u kući. One stoje kao kameni kipovi iznad lonaca, šerpi i mašina za pranje veša a kurve kleče i leže pretvarajući se u mašine za pravljenje seksa.
Kad sam zaista postala kurva nisam se nadala tolikom uspjehu svoje kuće i biznisa. Mama je bila već odavno mrtva kad sam i od države dobila dozvolu za rad i svu moguću zakonsku zaštitu svojih djevojaka. Nitko nas nije smio krivo pogledati. Bile smo obrazovane, lijepe, zgodne i bogate. Crpile smo čitav kraj sa muškarcima koji su imali debele novčanike i želje koje nisu nigdje drugo mogli ostvariti nego u mojoj kući. Sjećam se kako sam silazila poput majke provokativno obučena niza stepenica gdje je ona poginula i koliko su me gledali muškarci nakon gala večere koje su servirali konobari i kuhari koji su radili također za mene. Dvorac je imao restoran, spa centar, tenisko igralište i veliki klub za zabave. Na spratu su se nalazile sobe za užitke a na kraju dvorca moj stan u tornjevima. Živjela sam odvojeno i sama. Birala sam najbolje i najbogatije muškarce. Bila sam prelijepa tih godina. Nikad nisam doživjela ljubav. Voljeli su me mnogi zaista ali to nije bila ljubav. Nisam je osjetila kao ljubav. Svi ti muškarci koji su voljeli mene imali su i druge žene koje vole jednako i nikad nisam povjerovala da je ljubav zaista moguća jer je nisam vidjela. Nisam je doživjela. Za mene su muškarci bili poput mesa a moja kuća kao mesara. Djevojke bi se smijale kad bi vidjele dobra auta parkirana pred dvorcem i kladile se u jedan novčić koja će izmusti više te noći. Pare su padale s neba a seksa je bilo na svakom koraku. Muškarci su jednostavno padali pod naše štikle. Naravno da smo ponekad bile i ponižene. Naravno…
Dešavalo se da stvari odu predaleko. Naši momci iz osiguranja bi onda sredili takve mušterije. Dešavalo se da djevojke ostanu trudne a ja bi plaćala abortuse ili sredila preko zdravstvenog osiguranja jer su imale prijavljen posao i uplaćivan staž-Nisam mogla više od jednog abortusa godišnje da prijavim pa sam plaćala iz kućnog budžeta. Dešavalo se da bude i teških slučajeva muškaraca koji se zaljube, plaču i žele da se ožene za neku prekrasnu novu kurvicu koju bi dovodila iz Rumunije ili Ukrajine i one bi se ponadale da ljubav zaista postoji ali ja to nisam dopuštala. Njima bi zabranila dolazak a te djevojke bi poslala kući odakle su došle. Ljubav nije bila dopuštena u mom dvorcu. Biznis je bio na prvom mjestu. Ljubav može doći kao priča, dodatak, začin u poslu ali bordel nije mjesto za ljubavnu priču. Nisam je imala ni ja. Muškarci koje sam upoznala su uvijek bili isti. Isti sve do jednoga. Cijela logika muškog uma je u kurcu. Kurac koji se digne i koji prsne sa svojim tekućinama i zatim nestane kao puž u školjci prema obješenim, dlakavim jajima. Muškarac se tada okrene i zaspe a žena ostane ljepljiva, napunjena i smrdljiva od sperme i znoja. Nema velike filozofije tu. Nema ljubavi. To sam morala često da objašnjavam novim curama koje su dolazile sa velikim nadama i pričama. One su morale na vrijeme shvatiti da su samo rupe za pražnjenje jaja i da u tim rupama one mogu naći vlastito bogatstvo.
Bilo je teško ponekad raditi sa muškarcima u koje sam bila zaljubljena pomalo. Za vrijeme naših druženja bi se uhvatila u sanjarenju kako upravo s tim muškarcem imam divan dom, djecu, obitelj i sreću. Znala sam maštati ali onda bi moje maštarije raznio njegov kurac u mojim ustima koja su bila napunjena vrelom spermom uz naredbu da gutam. Maštarije o princu su nestajale sa takvim scenama i htjela sam plakati često a potom bi se sjetila zašto to radim i sve bi ponovo nestalo za mene. Novac. Svako njihovo svršavanje, maštarija, riječ i pokret uz mene bilo je naplaćeno. Nestajali su pored mene i topili se kao sladoled na Suncu njihovi bankovni računi i napuhani novčanici do kraja večeri bili bi tanki sa samo ponekom kovanicom. Ja bi naplaćivala i oni odlazili. Ja puna a oni prazni. Vraćali bi se svojim ženama. Ženama koje poštuju i vole. Kod kuće čekaju djeca, žena i topli dom na sigurnom daleko od vatre i dima mog bordela. Sa sobom su nosili samo sjećanja na divne trenutke skupo plaćene i ništa više. Ja se nisam sjećala nikad i nijednog. Svi su bili isti a to je zaista istina kad si prostitutka. Ne vidiš više razliku između muškaraca jer su svi samo hodajući kurac i ništa više. Muškarci su za mene bili izvor zarade i stoka za preradu…
Pred penziju sam pomislila da ima nade za ljubav kad sam upoznala krasnog gospodina predivnih manira i bogatog životnog iskustva. Imao je vlastitog šofera i bio čest gost. Voljela sam večere s njim, ugodne razgovore i lijepe poklone. Imala sam 55 godina i bila spremna na penziju. Zaista sam se zasitila svega. Zasitila sam se sperme, dlaka, pazuha, stopala, guzica, jaja i prsa na muškarcima. Zasitila sam se znoja, mirisa, riječi iz njihovih muških usta okruženih bradicama, brkovima i mirisima skupih kolonjskih voda koje su uvijek bile pomiješane sa parfemima žena iz moje kuće. Svega sam bila sita ali najviše priče o ljubavi. Najviše to. Nisam mogla podnijeti priču o ljubavi jer sam čitav život prodavala ljubav samo jedne vrste. Tjelesna ljubav. Imala sam iluziju o tom muškarcu jer on je kao i svi ostali samo htio da me jebe u guzicu dok sam puna! Htio je prljavi seks koji sam skupo naplatila. Pristala sam na analni seks dok sam puna govana za ogromnu svotu novca. To je bio fetiš koji sam skupo naplatila. Postojali su i drugi fetiši kao seks sa trudnicama, pišanje po licu mladim djevojkama ili penetracija za vrijeme menzesa. Skupi fetiši. Te cijene su probijale plafon moje kuće i zaista sam zarađivala na takvim glupostima najviše novca. Sa ovoliko godina pred penziju nisam morala raditi ali sam već postala kao moja majka i pristala na seks u tim okolnostima i odlučila da će to biti moj službeni odlazak u penziju. On je te noći zahtijevao da jedem ogromnu količinu kavijara, suhog mesa i šampanjca. Nije htio da bude malo nego ogromno sranje i ja sam pristala. Sjećam se groznog osjećaja kako na početku ulazi u mene svojim glavićem a ja dvoumim između osjećaja krajnjeg stida i prekidanja svega i popuštanja svega iz sebe na tog čovjeka. Dvoumila sam nekoliko trenutaka a onda se jednostavno opustila. Bilo je užasno, smrad je prekrio prostoriju, osjećala sam toplinu svojih govana koja cure preko nabreklog kurca tog muškarca a on je stenjao i ječao od miline i slatkog užitka. Bila sam zgrožena a potom sam i sama odlučila da zaista pređem granicu. Posrala sam se svom snagom na tog čovjeka. Zaista jesam. Zaslužio je.
Prošlo je mnogo godina i prodala sam dvorac u Švicarskoj i preselila u Francusku. Danas su oko mene prekrasne žene naslikane na platnima. One su same poput mene i čekaju svog princa koji nikad neće doći. Nalazim se u predivnoj vili koju sam kupila u Nici, kuća je uređena u baroknom stilu i svi prozori gledaju na azurno more. Zaista je lijepo. Sama sam. Voljela bi da sam našla muškarca s kojim bi podijelila svoj život ali da jesam on bi podijelio sebe sa nekom drugom, kurvom ili ženom kojoj bi pričao isto što i meni. Ja sam sve to prošla i završila. Dočekala sam mirnu starost zarađenu na jajima momaka koja sam praznila rukama, ustima i vaginom. Lijep život. Oni su bili jako fini kad pogledam unatrag samo su tražili ljubav svi oni. Bili su usamljeni, napaljeni i željni užitka a ja sam samo spletom okolnosti zaradila novac na tome. Da sam bila kurva na ulici dosad bi bila mrtva. Nisam bila jeftina kurva. Moja sudbina je bila drugačija i ipak sam zahvalna jer sam sama svaku svoju mušteriju birala. Znam za jadne žene koje su morale da gutaju prljave kurčeve godinama da bi zaradile za samostalan rad, pokretanje posla ili slobodu. Užasne priče. Ja sam čitav život provela birajući koga hoću i sama određujući uvjete rada. Na kraju sam imala sreću da se i poserem na muškarca pred svoj odlazak u penziju. Moja majka je morala nositi papirnu kesu na glavi pred penziju a ja sam ipak prošla bolje od nje. Nisam se ponizila poput nje. Moj život je bio lagodan i lijep. Muškarci su dobili moje tijelo a ja njihove pare i ostali smo sretni u tom odnosu. Nema tuge, rastave, krivnje i nesreće jer nikad nije bilo davanja srca na dlanu nego tijela u krevetu za pare na dlanu. Oni bi na svom dlanu davali meni novce a ja na svom krevetu njima svoje tijelo. Bilo je predivno i čisto. Nije bilo lažno nego istinito. Najstariji zanat na svijetu. Nema ljubavi, nema laži, nema priče. Sve je dozvoljeno i sve prolazi. Sretna sam. Dok šetam obalom Nice a Sunce zalazi shvaćam da sam jako sretna. Promatram parove koji prolaze i djeluju sretni poput mene ali razlika je što oni imaju jedno drugo a ja nemam nikoga. Sama sam i moja divna haljina lagano vijori na povjetarcu a bijela kosa pada oko izboranog lica i crvenih usana. Jedan divan par je upravo prošao pored mene. Momak snažnih ramena i lijepog držanja u sportskoj odjeći drži ruku na ramenu svoje krhke djevojke a ona je naslonila glavu na njega i lagano šeću kao u romantičnom filmu. Postala sam jako tužna jer to nikad nisam doživjela. Obuzela me je tuga i kajanje. Mogla sam nekad i ja biti ta djevojka ali nisam. Počela sam plakati, tiho i polako su suze klizile niz moje naborane obraze jer nikad nisam doživjela ljubav kao taj divni mladi par. Plakala sam i sjedila promatrajući ih kako odlaze dok galebovi pjevaju u daljini a bijele jedrilice plove preko obzorja u plamenim bojama. Mladić i djevojka su upravo prošli pored mene i djeluju sretno. Ja sjedim na klupici okružena magnolijama, oleandrom i lavandom i gledam u daljinu. Gledam za njima i pomislih na trenutak da je ipak moguća prava ljubav između muškarca i žene. Čista, nevina, dobra i zauvijek. Pomislih na trenutak da sam pogriješila u svom životu što sam promatrala muškarce na taj način a potom ugledah prekrasnu ženu nalik na mene u mladosti. Ta žena je prolazila šetnicom duge plave kose, savršenog tijela kao isklesanog u najljepšem mramoru, maslinaste kože koju je poljubilo sunce na plažama Francuske i predivne kratke haljine sa cvjetnim uzorkom koja je bila pripijena uz njeno savršeno tijelo. Kretala se kao gazela među nezgrapnim šetačima sa glupim šeširima i turistima koji su slikali zalaz Sunca a na dugim nogama i malim stopalima imala je nove Prada štikle koje su drsko gazile prema meni. Bila je mlada, lijepa, samouvjerena i zgodna. Ta djevojka je prolazila sama na toj ogromnoj rivi prepunoj šetača a pogledi su se lijepili za nju kao mušice na svjetlost vatrene sijalice koja ubija. I tad je prošla pored mladog para koji je upravo prošao pored mene i mladić lijepog lica je okrenuo glavu od svoje drage djevojke naslonjenu na njegovo snažno muško rame i dugo pratio korak ove prekrasne mlade žene koja je išla prema meni u susret-Moja nova radnica u Nici. Mladić je gledao samo u nju i njenu guzicu dok je njegova draga pričala nešto što on više nije čuo, vidio ni osjetio. Nisam pogriješila u svom životu i slatko sam se nasmijala pa ustala da dočekam svoju novu radnicu koja već radi sve kako treba. Za najstariji posao na svijetu potrebna je mladost koju ja više nemam i mudrost koju mladost tek treba da dobije. Bit će to još jedan lijep život za ovu djevojku i mene…