“Sloboda čovjeka nije u tome da može činiti sve što želi, nego u tome da ne mora činiti ono što ne želi.” – Žan Žak Ruso
Sloboda, pored egzistencijalnih potreba, spada u sami vrh čovjekovih potreba. Od postanka čovjek je bio slobodno biće. Pogrešno je shvatanje, da ako si slobodan, možeš raditi šta god želiš, otud i ovaj citat na početku. Ne možemo raditi ništa što ugrožava druge. U korist sebe, a na tuđu štetu, ne smijemo djelovati. To prije svega treba da govori moral iz nas, pa onda i sama etika.
Međunarodni dan slobode medija, obilježava se 3. maja svake godine od 1993. godine, kada ga je Glavna skupština Ujedinjenih naroda i proglasila. Cilj ovog dana je da okupi profesionalce na jednom mjestu koji će svojim učešćem i raspravom da doprinesu boljoj medijskoj slici. Podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njezinih temeljnih načela, treba da bude jedna od glavnih tema tog dan.
Ove godine, Međunarodni dan slobode medija, u Banjoj Luci se obilježio na dva mjesta. Drugu godinu za redom na Fakultetu političkih nauka i u hotelu Bosna.
Sloboda medija, zvuči tako sarkastično jer nema ko danas ne spominje da su mediji, sve, samo slobodni nisu. Zna se koji mediji su pozicija, opozicija, koji su žuti, itd. Cenzura i autocenzura su oduvijek bili problemi, plaćeni novinari i tzv. „strani špijuni“.
Pojava sve više portala koji nemaju imressum, uređivačku politiku, kontakt na koji možemo da se obratimo povodom nekih navoda, postaje sve veći problem. Medijski nepismena publika, koja čita ovako nešto nije ni svijesna „fake news“ (lažnih vijesti) koje dobija. Često se desi da neki portali ne provjere drugi portal od kojeg preuzimaju članak i širenje dezinformacija bude još veće.
Na aktuelnoj rang listi slobode štampe Reportera bez granica, Bosna i Hercegovina se nalazi na 62. mjestu i time zauzima najbolju poziciju od svih zemalja u regiji Zapadnog Balkana. Slijede Hrvatska (69), Albanija (75), Srbija (76), Kosovo (78), Crna Gora (103) i Makedonija (109). Od nekadašnjih jugoslovenskih republika najbolje je plasirana Slovenija.
Da živimo i dalje u neslobodnom društvu govore razni pritisci i prijetnje sa kojim se novinari suočavaju. Po Friedrich-Ebert-Stiftung istraživanju, građani najviše vjeruju medijima i vjerskim zajednicama, a najmanje političarima i političkim strankama.
U odnosu na 2017. godinu, zabilježen je porast povjerenja u medije, Međunarodnu zajednicu i nevladine organizacije. Ono što smatram jako bitnim u ovom istraživanju je i porast pericepcije ispitanika o napadima na novinare gdje je 93,2 % ispitanika BiH svaku vrstu napada na novinare smatra neprihvatljivim.
Blog: Brankica Smiljanić