Kultura sjećanja – budućnost našeg društva

Juli mjesec, od  1995. godine u srcima i životima građana i građanki Bosne i Hercegovine više nije samo još jedan topli ljetni mjesec u godini.

Juli mjesec je mjesec sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Jednom davno u jednoj dalekoj zemlji zamrznuo se jedan grad. A bilo je ljeto.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Ovaj tekst nije samo „još jedan tekst“ o žrtvama genocida. Ovaj tekst ima namjeru da potiče historijsko pamćenje i sjećanje na žrtve genocida, ratnih zločina i diskriminacije u Bosni i Hercegovini, ne samo u julu, i ne samo 11. Jula. Kontinuirani rad na sjećanju i opominjanju svakodnevna je moralna obaveza sviju nas, pogotovo danas u vremenu kada senzacionalističke nacionalističke teme okupiraju medijski prostor.

Zašto je to važno svima nama?

Bosna i Hercegovina ima višestoljetnu historiju, koja je na prvom mjestu bila defanzivna i kroz koju su prošli mnogi vladari, narodi, politički sistemi. Upravo historija BiH i njena multuetičnost su te koje predstavljaju osnovu za njegovanje kulture sjećanja.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Kulturom sjećanja se njeguje antifašistička kultura i tolerancija, koje u političkom konekstu današnjice nedostaje.

Mi, kao Vedrana i Mensur, mladi političari, jedni od polaznika Insituta za napredno liderstvo u politici (ALPI) u organizaciji Međunarodnog republikanskog insituta u BiH (IRI), koji nas kroz godinu i po dana programa uči prihvatati različitosti i pronalaziti zajednički jezik i konsenzus o temama bitnim za razvoj naše države i napredak društva, želimo ovim tekstom zaokružiti pozitivnu ALPI priču i njom potaknuti kako čitatelje i tako i trenutne političke aktere o važnosti njegovanja kulture sjećanja na žrtve genocida i ratnih zločina čime ćemo napraviti civilizacijski iskorak u demokratskoj tranziciji društva.

Protiv negiranja svakog oblika diskriminacije žrtava i genocida bori se učenjem, istraživanjem i pisanjem. Zato mi pišemo. Da pokažemo da nisu svi mladi isti i da u nama postoji politička kultura dijaloga.

Kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici nije i ne smije biti kultura negiranja, nego kultura pamćenja i rada da se nikad nikome ne ponovi.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Pismo Druga Tita

Salaš

Ukrajinski otpor

Svi štampaju novac

Da li nama ima spasa

Primorani

Prinuda za mir

Najčitanije

Pismo Druga Tita

Salaš

Ukrajinski otpor

Svi štampaju novac

Da li nama ima spasa