„Bosna i Hercegovina nije prioritet Evropske unije, kao što ni Unija nije prioritet Bosne“, jasna je poruka profesora evropskog prava iz Univerziteta u Roterdamu, Jaap de Zwaan-a koja se mogla čuti pred publikom u Moskvi.
U okviru lekcije u kojoj se govorilo o izazovima sa kojima se EU susreće danas i o mogućim putevima njenog budućeg razvoja, Zwaan se dotakao i njene prošlosti kada je u pitanju odnos prema Balkanu.
Jaap de Zwaan Izvor: www.nhc.nl
„Mi smo kao EU dali obećanje bivšim državama Jugoslavije da ćemo im držati otvorena vrata prema EU ali naravno da je teško da u svoje redove primimo zemlju koja je podijeljena. Imajući to u vidu, mislim da je u našem interesu da radimo sa BiH na otklanjanju problema koji sprječavaju njen ulazak ali to podrazumijeva da sama zemlja mora da ispuni minimum preuzetih obaveza“- ističe Zwaan.
Ispunjavanje preuzetih obaveza, koji su predviđeni kriterijumima iz Kopenhagena, još uvijek je, prema ocijeni Zwaan-a, daleko od realnosti Bosne i Hercegovine.
U prvom redu, to se odnosi na set političke grupe kriterijuma koji u sebi objedinjavaju stabilnost demokratskih institucija, vladavinu prava kao i zaštitu ljudskih prava i manjina. Nakon toga pristupa se ekonomskim kriterijumima koji podrazumijevaju postojanje funkcionalne tržišne privrede i sposobnost suočavanja sa konkurentnim pritiskom i tržištem EU. Posljednji kriteriji su pravne prirode koji predviđaju da države kandidati, tokom procesa pristupanja postanu sposobne da preuzmu obaveze koje proističu iz pripadanja evropskoj porodici, uključujući ciljeve političke, ekonomske i monetarne unije.
Prema mišljenju Zwaan-a, prioriteti u ovom slučaju su i više nego jasni.
„Lično mislim da je posljednje manje važno jer ne možemo očekivati od zemlje kao što je Bosna da momentalno usvoji sve naše procedure, politike i ciljeve ali moramo insistirati kada je riječ o poštovanju vladavine prava i slobodi govora. Kada je u pitanju tržišna ekonomija, to će već zahtijevati određeno vrijeme“- kaže Zwaan.
Kako se ispostavilo vrijeme je resurs koji Bosna i Hercegovina ima na pretek. Prostom matematičkom računicom dolazi se do zaključka da bi Bosna, u idealnom slučaju, mogla da postigne status člana EU kroz 15 godina. Idealni slučaj podrazumijeva postojanje političke volje da se država usmjeri na evropski put, kao i volje i spremnosti same Unije da sarađuje sa državama na otklanjanju problema tokom procesa razmatranja za njihovo članstvo.
Ni jedno ni drugo, iz različitih razloga, danas na političkoj sceni nije prisutno.
„Bosna i Hercegovina trenutno nije prioritet Evropske unije koja takođe ima svojih problema i koja se nalazi pred izazovima. Nesumnjivo je da će Bregzit ostaviti snažne negativne posljedice, kako u političkom tako i u ekonomskom smislu, ali će Unija kao struktura preživjeti ovo. Problem migracije i dalje je prisutan u Unijii i to je problem koji zahvata i Bosnu kao državu koja se graniči sa Unijom. Od Unije se ne može očekivati pomoć jer njeni kapaciteti se usmjereni na rješavanje problema unutar sopstvenih granica“-kaže Zwaan.
Zwaan, ističe da u sadašnjim okolnostima, najbolje čemu Bosna može da se nada ako želi da se jednog dana naziva članicom EU, jeste uspostavljanje stabilnog odnosa sa njenim subjektima. Kao pravnik, priznaje da će primjena administrativnih kriterijuma biti izuzetno teška i komplikovana za Bosnu, uzimajući u obzir prirodu Dejtonskog sporazuma kao i presude koje još čekaju da budu sprovedene, u prvom redu odnoseći se na slučaj Sejdić-Finci.
Ipak kao pravnik Zwaan takođe priznaje da postoji vrijeme za pravo a postoji vrijeme za politiku. Iz tog razloga, prije nastavljanja strukturalnog dijaloga, šansu napretka vidi u novim subjektima na političkoj sceni BiH.
„Najvažnija stvar koja sada treba da se postigne jeste uspostavljanje stabilnog okvira za pregovore i za razrješavanje ovih pitanja kao i svih budućih problema. Mislim da se ovo može postići kada se izaberu novi partneri sa kojima možemo da dijelimo ove odgovornosti. U principu, moramo da budemo strpljivi. Ako sadašnja vlada nije spremna da izvrši svoj dio preuzetih obaveza, moraćemo da sačekamo drugu koja jeste. Lično smatram da je naš cilj sada kao i uvijek bio mir i stabilnost evropskog kontinenta a Zapadni Balkan prestavlja jedan njegov dio.Mi jednostavno ne možemo da otvorimo svoja vrata zemlji koja se još nalazi daleko od zadovoljavanja minumuma uslova ali se nadamo da će se to u budućnosti postići“- naglašava Zwaan.
Dok svijetlija budućnost kada su u pitanju odnosi na relaciji BiH- EU ne dođe, prisjetimo se gdje se sada nalazimo.
Bosna i Hercegovina je sa EU zaključila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je nakon ratifikacije i potpisivanje, 1. juna 2015 stupio na snagu. Njen zahtjev za članstvo se trenutno nalazi u fazi ramatranja od strane EU. Evropska komisija je Bosni Hercegovini, decembra 2016 uputila upitnik sa oko 35 hiljada pitanja što je pokazalo slabost uspostavljenog Mehanizma koordinacije i odsustvo volje političkih subjekata koja je bila potrebna za saradnju na svim nivoima države. Nakon što su odgovori na upitnik koje Bosna predala sa zakašnjenjem proglašeni nepotpunim, Inicijativa za monitoring evropskih integracija obratila se otvorenim pismom tražeći od Vijeća ministara BiH i Direkcija za evropske integracije da upoznaju javnost sa razlozima nedostavljanja odgovora. Odgovor na nedostavljanje odgovora, kako se ispostavilo, nije uopšte komplikovan i mogao se sažeti u jednu rečenicu:
„Nismo u mogućnosti u ovom trenutku dostaviti odgovor na ovo pitanje zbog nedostatka sveobuhvatnih informacija“.
Pretpostavljajući na trenutak da Bosna kao država ima sve potrebne odgovore i informacije kada je riječ o njenom funkcionisanju, opet očekuje je težak i mukotrpan put ako želi postati članom evropske porodice. On podrazumijeva usklađivanje zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, izgradnju zajedničke strategije na nivou države o poglavljima EU nakon čega bi se pristupilo ratifikaciji u državama članicama i isteka prelaznog perioda do dvije godine. Tek nakon ovih pređenih koraka, Bosna i Hercegovina bi se mogla nazvati punopravnim članom Evropske Unije.
Bojana Nešković
