Kako pomoću interneta zainteresovati decu za čitanje

U današnje vreme se mnogo govori o tome kako deca sve manje čitaju, no također postoji i veliki broj djece koja zaista uživaju u čitanju. Deca osnovnoškolske dobi zapravo vole čitati knjige.


NOVI MEDIJI NISU NEPRIJATELJI ČITANJA

Današnje generacije dece i mladih rado koriste različite oblike novih medija. Najčešći krivac slabog čitanja ili interesa za školu i učenje su svakako novi mediji.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Što se tiče poticanja dece na čitanje lektirnih naslova, evo nekoliko ideja kako upotrijebiti nove medije:

Nakon što su deca pročitala knjigu, neka na internetu pronađu dodatne informacije lektiri, o piscu, o mestu gdje se događa radnja nekog romana. Neka su književna dela zaživjela i u obliku stripa, animiranog ili igranog filma ili računalne igre. Neka deca napišu pismo/e-mail liku iz knjige ili piscu. Ukoliko je pisac suvremeni autor, zasigurno će se razveseliti pismu svojih čitatelja.

Pre svega, smatram da nove medije ne treba smatrati neprijateljem čitanja. Internet nam služi da brzo i s lakoćom pronađemo informacije, za igru, učenje… Ali na internetu se također mogu pronaći brojne knjige.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

KNJIGE NE ŽIVE SAMO U ŠKOLI

Deca trebaju da shvate kako knjige ne žive samo u školi. Ono što bismo mi, kao odrasli, trebali postići jest usadimo deci razumevanje kako čitanje ne služi samo za učenje ili dobivanje informacija. Deca u školi neprestano čitaju: čitaju na satu prirode i društva, jezika, matematike… Također uče i “vežbaju” kako pročitati tekst a da ga potpuno razumeju. Deca samostalno čitaju prozu ili poeziju, a zatim svoja zapažanja trebaju podeliti s razredom. Ovaj najvažniji dio, nažalost, često izostaje jer se o lektiri manje priča, a više piše. Lektira ne treba biti zamoran školski zadatak. Zadatak roditelja jest biti podrška detetu.

“PRIČAJUĆE PRIČE”

Reč je o interaktivnim slikovnicama koje dete može samo čitati, koje može istovremeno slušati, listati i gledati ilustracije. Nažalost, na hrvatskom tržištu je manji broj ovakvih priča, no postoje strane web stranice s besplatnim interaktivnim slikovnicama.


SLIKOVNICE (IGRE)

Gotovo da ne postoji poznata knjiga/priča koja nije zaživjela u obliku video-igre. Nakon što pročitaju priču, deca mogu zaigrati neku od odgovarajućih igara. Tekom igre, tražite od njih da je analiziraju: koje su sličnosti, a koje razlike između priče i računalne igre.

E-KNJIGE NA IPADU, KINDLEU I SLIČNO

Ukoliko posedujete neki od tableta i e-čitača imate mogućnost skinuti poznate klasike u modernom “ruhu”. Deca će ovakve knjige istovremeno čitati, slušati, dodirom oživljavati ilustracije. Također, možete skinuti priče i bajke za djecu te im omogućiti im ulaz u svijet bajki na jedan moderan način.

KNJIGE PROŠIRENE STVARNOSTI

U novije vreme na tržištu se pojavio veliki broj knjiga tzv. proširene stvarnosti. Uz pomoć računala i web kamere, ovakve knjige možemo gledati u “proširenoj stvarnosti” gdje se na računalnom zaslonu prikazuju slike koje u stvarnosti ne vidimo.

HOLOGRAMSKE KNJIGE

Hologramske knjige su naša budućnost – zamislite samo kako će biti divno čitati/slušati razgovor dvaju likova koji svoju dramsku scenu glume direktno pored nas! Hologram je projekcija svetla. Umjesto na ekranu, u dve dimenzije, hologramska projekcija oživljava u trodimenzionalnom prostoru. Hologramska tehnologija često se javlja u znanstveno fantastičnim filmovima.

DIGITALNE KNJIGE

Postoji velik broj digitaliziranih knjiga koje nam omogućuju brz pristup pričama i pesmama koje možda nikada ne bismo pronašli u svojoj lokalnoj knjižari. Također, na stranicama Ministarstva obrazovanja i sporta, a u sklopu projekta eLektire, možemo naći i neke lektirne naslove.

AUDIO KNJIGE

Verujem da su mnogi od nas kao deca padali u san slušajući bajke ili pesme. Danas na internetu možete pronaći brojne audio knjige.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Pismo Druga Tita

Salaš

Ukrajinski otpor

Svi štampaju novac

Da li nama ima spasa

Primorani

Prinuda za mir

Najčitanije