Izjednačavanje etničkog identiteta i vjerske pripadnosti u BiH

Sa početkom ratnih dešavanja pripadnost određenoj etničkoj grupi i vjeroispovjest postaju osnovni kohezivni faktor na našim prostorima. Etnička grupa se izjednačava sa vjeroispovjesti.

eeldar0903 / 25. Oktobar 2019

Svakodnevno se može čuti da su balkanske vrijednosti i kultura skroz drugačije od onih evropskih. U posljednih nekoliko godina etnički identitet i vjerska pripadnost se konstantno izjednačavaju.

Dominantne vrijednosti jednog društva uvijek su drugačije u odnosu na druga društva, a formiraju se i vidljive su kroz njegove ustanove (političke partije, vojsku, škole, fakultete i  vjerske ustanove). Kada uporedimo svjetovne i religijske vrijednosti, možemo konstatovati da su religijske vrijednosti dublje i u velikoj mjeri imaju uticaj na formiranje onih svjetovnih.

Položaj vjerskih ustanova i njihov stvarni uticaj na našim prostorima varira kroz vrijeme, a u najvećoj mjeri zavisi i zavisio je od društvenog uređenja. U periodu nakon II svjetskog rata pa sve do sedamdesetih, sve vjerske ustanove su bile pod strogom kontrolom državnih organa. Njihov uticaj je sveden na minimum, te skoro da nije primijećen.

Sa početkom ratnih dešavanja pripadnost određenoj etničkoj grupi i vjeroispovjest postaju osnovni kohezivni faktor na našim prostorima. Etnička grupa se izjednačava sa vjeroispovjesti. Univerzalne vrijednosti sve tri religije su potisnute u etnocentrizmu i šovinizmu, te su zloupotrebljavane sa ili bez saglasnosti vjerskih lidera, a sve u cilju da se povuče jasna granica i istakne ogromna razlika između etničkih grupa.

Tako je došlo do nacionalizacije regije, a posljedica toga je gubitak univerzalnih vrijednosti svake religije, tj. različiti moralni diskursi za pripadnike svoje i drugih nacija. Etnocentrizam, nacionalizam i šovinizam sve više počinju dominirati, što nužno znači da vrijednosti postaju antidemokratske i ono što je još gore – anticivilizacijske.

S druge strane, sve je više mladih koji imaju na umu da se ove univerzalne vrijednosti različito tumače i prilagođavaju (zloupotrebljavaju) prema potrebama društva u cjelini, pojedinih interesnih grupa ili čak pojedinaca.  Možemo se nadati da će takve osobe biti pokretači pozitivnih promjena u društvu, te da će se stvoriti okruzenje u kojem se podrazumijeva da različite vrste religioznosti uslovljavaju i poštovanje različitih vrijednosti.

 

Napisao: Eldar Ridžal
oktobar 2019.


Od istog autora

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.