Iako na svakom koraku možete pročitati dosadnu floskulu kako BiH ima dugu tradiciju pravljenja piva, ne bi se moglo tako reći u skladu sa onim što vidimo na terenu. Kvalitetnog piva je jako malo, a još manje onih koji ga prave. Industrijski giganti kao Sarajevsko, Nektar, Tuzlansko, Preminger i ini ne gaje pretjerane aspiracije spram kvaliteta. Kako je uvoz piva sve veći, domaća industrija umjesto da karte baci na kvalitet, oni smatraju da će kupce dobiti cijenom. To što su im proizvodi sve više na nivou pišaline, nikoga i nije baš puno briga. A ni situacija u craftu i mikro pivovarama nije puno bolja. Iako mala zemlja, BiH ima jako mali broj mikro pivovara. Njih pet tačnije.
Iako mnogi to pravdaju činjenicom da BiH baš i nije zemlja novca, stvar je ipak u zakonskoj regulativi koja nimalo ne olakšava onima koji se bave, ili planiraju da se bave craft pivom. S druge strane, ne treba zanemariti ni nedostatak tržišta za craft pivo. BiH je zemlja gdje se pivo pije iz boce ispred prodavnica, pa u takvoj sredini tražiti tržište za India Pale Ale, po cijeni od 5 KM po boci, je ravno naučnoj fantastici. Oni koji se nazivaju pivopijama u BiH, najdalje što su otišli, to su njemačka pšenična piva, kojima se svakako kvalitet ne može osporiti, ali daleko od toga da se radi o vrhunskom i najboljem pivu. Zbog svega toga, bh. put do crafta je jako dug i potpuno neizvjestan, te je pitanje da li će ikada i zaživiti uopšte. Ipak, za one koji ne znaju, kako sam već naveo prije, BiH ima 5 mikro pivovara, pa ću ih predstaviti ovdje, a vi ih obavezno probajte ukoliko budete imali priliku.
Prvo na listu ću staviti ono najpoznatije. Riječ je o mostarskom OLDBRIDŽ-u. Na tržištu su već par godina i svoju klijentelu su pronašli i kako tako opstaju. Unapređuju proizvodnju i povećavaju kapacitete konstantno. U ponudi imaju različite stilove, ali najprodavaniji im je Red Ale i Pale Ale. Vizualni identitet su u potpunosti zanemarili, tako da nemaju ni web stranice, a neugledne etikete nisu mijenjali od početka. Sa dopadnim grafičkim rješenjem vjerovatno bi i svoju poziciju više učvrstili, a sigurno našli i put do novih kupaca. Njihova piva praktično možete popiti samo u Mostaru, te povremeno u par bh. pubova. Gdje tačno, ostaje nejasno, jer takve info ne nude čak ni na svojoj FB stranici koja je potpuno pasivna i sem fotografija ne nudi praktično nikakav info o trenutnoj proizvodnji ili mjestima gdje se njihova piva mogu probati. Osnivači su prvog bh. craft festivala koji se održao 2015 godine u Mostaru.
Kako Hercegovina zapravo najviše nudi bh. crafta, ne čudi da je drugi na ovoj listi Lovac iz Širokog Brijega. U ponudi imaju Pale Ale, Porter, te sezonska piva. Imaju dopadljive etikete, ali mana je što ga je van Hercegovine teško naći. Stavio sam ih na drugo mjesto, jer imaju sasvim izgledne šanse da u skorije vrijeme uzmu primat u bh. craftu. Prošle godine sam imao priliku da probam njihov porter, i riječ je o sasvim pristojnom pivu. Nedavno su izbacili i jedan Old Ale koji je odležao u bačvama, pa to govori da im ni eksperimentiranje nije strano, što znači da njihova ekspanzija tek slijedi. Web stranice nažalost nemaju, nego samo FB, gdje možete naći info koja piva trenutno imaju u proizvodnji, te gdje se mogu naći i probati.
Livanjsko pivo isto tako ima izglede da bude na tronu bh. crafta. Sem standardnih svijetlih i tamnih piva, proizvode i sezonska piva. Minulo ljeto u ponudi su imali India Pale Ale, što je jako pohvalno. Od svih bh. craftova, najviše pažnje su posvetili vizualnom identitetu. Od reklamnih postera, pa do samih etiketa. Imaju i web koji je u doradi, a na FB strani su prilično aktivni te nude stalni info o proizvodnji te info gdje se njihova piva mogu popiti. Za sada, Hercegovinu rijetko ili nikako napuštaju, što će se vremenom nadam se i promjeniti. Po mnogima, najkvalitetniji bh. craft.
Za Bomar pivo ste vjerovatno čuli, a za one manje upućene, riječ je o domaćem pivu jednog hotela koji se nalazi na magistralnom putu Banja Luka – Prijedor. Proizvode svoje pivo i prodaju ga u hotelu i svojoj pivnici. Na tržištu ga nema dakle, jer se radi o proizvodnji za vlastite potrebe. Na web stranici nema poseban info o njihovom pivu, ali može poslužiti ako ništa, ono makar za adresu.
Zadnji na listi je tek otvoreni Castrum iz Doboja. Obzirom da su u začetku, nemaju nikakavu stranicu, niti FB. Stavio sam ih na listu iz razloga što sam imao priliku da probam njihove prvijence i riječ je i pivu sa trenutno najvećim kvalitetom u BiH, kada je u pitanju craft. Možete ih probati u Etno selu Kotromanićevo, te British Pubu u Sarajevu. Vjerujem da će svoje tržište proširiti na cijelu BiH, te da će biti značajna stavka bh. turizma, pogotovo kada je u pitanju ponuda etno sela i nacionalnih parkova. Preporučujem njihov Gruit, pivo sa ljekovitim travama iz BiH.
To bi bio kraj ove tužne liste. Nijedna od nabrojanih piva ne možete naći ni u jednoj bh. prodavnici. Njihova egzistencija je upitna, kao i ekspanzija. Craft u BiH treba da prođe još mnogo prepreka da bi stigao na tržište. Opravdanja kako je tržište pretrpano uvoznim pivama ne stoji. I Hrvatsko tržište je pretrpano uvoznim pivom, ali imaju jednu od najjačih i najbrže rastućih craft scena u Evropi. Ni finansijska (ne)moć bh. građana nije opravdanje, već bi najveće uzroke mogli tražiti u državnim preprekama domaćeg pivarstva. Komplikovane procedure, nedostata zakonske regulative, naučnofantastične akcize su samo nekih od prepreka na koje nailazi bh. craft. Zato, gore navedena piva podržite gdje god budete imali priliku. Bilo da ih probate, bilo da ih reklamirate. Jer ovo što oni rade u zemlji kakva je BiH, je pohvalno i vrijedno svakog respekta.
Sem ovih pet nabrojanih, postoje i još dva piva koja stidljivo izlaze u lokalnim pubovima. Prvo je pivo Prve Fočanske pivovare koje možete naći u pojedinim restoranima u okolini Foče, te Artizan, koji dolazi iz Mostara i koji se za sada može povremeno naći u lokalnim pubovima u Mostaru.
Ono što je bitno pomenuti, to je da broj kućnih pivara raste, te trenutno u BiH djeluje oko stotinjak kućnih pivara. Vrlo izvjesno da će vremenom sve više njih da se nađu i na tržištu, ali sve dok imamo postojeću zakonsku regulativu, to su jako spori koraci. U nekim od slijedećih tekstova ću obraditi i kućne pivare u BiH te samo proizvodnju u koju se i sami možete uključiti.
http://rodneyctrotter.blogspot.se/