Ove godine slavimo punoljetstvo kako slušamo priču o evropskoj Bosni i Hercegovini. Davne 2001.godine smo bili u mnogo boljoj poziciji nego (npr) Crna Gora i Srbija, samim tim i mnogo bliže Evropskoj uniji nego danas. Danas, situacija je mnogo drugačija, Crna Gora i Srbija bi trebale da uđu u Evropsku uniju do 2025.godine, a u Bosni i Hercegovini se već dugo po pitanju Evropske unije zadržava status quo. Šta je dovelo do toga? Ko je glavni krivac/krivci?
EU je osnovana 1.novembra 1993.u Mastrihtu, Holandiji. Tamo negdje na zapadu, hijadu i jače kilometara od nas se formira neka organizacija koja se tiče cijele Evrope, a šta se za to vrijeme dešava u BiH? Rat. Siromaštvo. Kao neki drugi svijet. Evo gdje smo mi danas, a gdje je jedna Njemačka, Francuska,… Biće da mi kasnimo za njima nekih 20 godina, jer tek 1.juna 2015.godine Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) stupa na snagu. Nekoliko mjeseci kasnije, Vijeće ministara BiH je usvojilo i Akcioni plan za provođenje Reformske agende na nivou Vijeća ministara BiH.
Jedan od ključnih datuma na evropskom putu BiH bio je 15. februar 2016., kada je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU. Najveći dio tih zahtjeva tiče se samih građana i njihovih individualnih prava. Dakle, moramo uskladiti svoje zakonodavstvo sa evropskim i postati pravna država.
Reformska agenda usvojena je na period od tri godine (2015 -2018) i sadrži šest ključnih tačaka, a to su; 1) javne finansije, oporezivanje, finansijska održivost; 2) tržište rada; 3) reforma socijalne zaštite i penzija; 4) poslovna klima i konkurentnost; 5)vladavina prava i dobro upravljanje; i 6) reforma javne uprave.
Svih ovih 3500 zadataka znači da će se političarima oduzeti moć i samovolja koja je u BiH napravila svu nesreću. Jasno je da je temeljni interes političke elite u BiH status quo, te da napredak posebno onaj na polju vladavine prava i uspostave snažnih i nezavisnih institucija, predstavlja veliki rizik za političku elitu. Veliki broj slučajeva bi doveo do procesuiranja. Primjer imamo, nama veoma blizak, u susjednoj Hrvatskoj, gdje je okončanje pregovora o pridruživanju na kraju vodilo i do procesuiranja značajnog dijela političke elite uključujući i bivšeg lidera vladajuće HDZ i bivšeg premijera, kao i same političke partije HDZ koja je obavljala vlast u predmetnom periodu. Upravo Ivo Sanader, postao je prvi premijer u istoriji Hrvatske koji je pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu zbog korupcije, kao i njegovi saradnici.
Pravila Brisela moraju da se poštuju, tim dobijamo odgovor na pitanje zašto se pojedinim političarima ne žuri u EU. Usvajanje evropskih standarda znači nulta stopa tolerancije prema kriminalu i njegovim počiniocima.
BiH treba EU. Ne živimo više devedesete. Naši roditelji, bake, djedovi se sjećaju kad se u ratu djelilo kilo šećera na 10 porodica i svi su bili zadovoljni i mirni. Bilo je solidarnosti i tolerancije za sve i svašta. Naše izbjeglice su odlazile u Evropu jer su morali, bježali pred progoniteljima. Danas su to obrazovani, mladi ljudi, koji će onima na zapadu sigurno koristiti jer su im mnogi u BiH zatvorili vrata.
Ko sam ja da njima sudim?! Svako traži mjesto za bolji život. Za 5 godina, BiH je napustilo preko 170 000 građana. Ako BiH ne želi u EU, postoji oni koji žele i koji to čine.
Ako se okrenemo odnosu političkih elita prema EU možemo primjetiti da se pozicije tri etno – političke elite vidno razlikuju, jedino im je ishodišna tačka identična, a to je nepovjerenje prema EU i problematizovanje politike EU prema BiH!
Srpska politička elita je protiv svakog jačanja centralnog nivoa vlasti, jer bi to išlo na štetu entiteta. Takođe, optužbe su upućene ka EU da ima duple standarde; s jedne strane, Crnoj Gori i Kosovu da se otcjepe, dok Republici Srpskoj nije.
Bošnjačka politička elita upućuje svoju kritiku prema politikama EU. Za razliku od srpske političke elite, bošnjačka itekako insistira na jačanju centralnog nivoa vlasti. Kritike EU su upućene zbog pasivnijeg angažmana u BiH za vrijeme rata, te da joj sad duguje da poradi na državnom uređenju. Trenutno državno uređenje za bošnjačku politiku jeste rezultat ratnih sukoba, a postojanje RS kao entiteta je neprihvatljivo.
Hrvatska politička elita smatra da je trenutno uređenje države veoma nepravedno. Još jedna kritika prema EU zbog trenutnog državnog uređenja. Hrvatski narod smatra da ako postoje tri konstitutivna naroda u BiH, zašto imamo dva entiteta? Stava su da će svoje interese mnogo bolje da brane iz svog entiteta.
Prema izvještaju Evropske komisije, Bosna i Hercegovina treba učvrstiti nezavisnost pravosuđa, promjeniti izborni zakona, dovesti do slobode izražavanja, intenzivirati borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, te otkloniti nedostatke u sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Isto tako, potrebno je usvojiti novi strateški okvir za reformu javne uprave kako bi se spriječila politizacija državne službe.
Kada realno sagledamo stvari u Bosni i Hercegovini; Šestomjesečni proces formiranja državne vlasti, neusaglašenost oko državnog uređenja, nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH, postojanje visokog predstavnika BiH, itd… postavimo pitanje, da li je realno očekivati od (ovakve) BiH da uskoro pristupi EU?
Iz ove perspektive nije, ali ne budimo pesimisti, nije nemoguće, jer, ako neće Muhamed brdu, onda će brdo Muhamedu…
Sandra Janković