Ako je Brazil sinonim za fudbal, onda je sasvim sigurno Belgija sinonim za pivo. Prije same craft revolucije piva su se prosto dijelila na belgijska piva i obična piva. Iako se dolaskom crafta očekivao pad belgijskog piva, oni su svoje mjesto sasvim lijepo zadržali na pivskoj karti svijeta. Pa danas imamo industrijske pišaline, craft pivo, te belgijsko pivo. U pivskom svijetu, Belgija ima apsolutni hodočasnički status. Tamo ćete probati apsolutno najbolja piva na svijetu, i vjerovatno kad pomislite da upravo pijete čašu vašeg života, oni vam donesu drugu koja je bolja od prve.
Šta znači trappist zapravo?
Najčešća riječ u korelaciji sa Belgijom i njihovim pivom. Trapist pivo po definiciji je pivo proizvedeno unutar zidina samostana, rukom redovnika. Kako je riječ o višestoljetnoj tradiciji, pravila su prilično jasna i betonirana. Od recepta, načina pripreme, pa sve do trošenja novca od prodaje piva. Novac je često usmjeren u humanitarne svrhe, a iznimno se koristi i za održavanje manastira. U svijetu postoji 11 trapist piva. Više od polovine dolazi iz Belgije. Dva iz Holandije, po jedan u Italiji i Austriji, a od 2013 godine jedan i u Americi. U nastavku ću opisati sve belgijske stilove piva, te njihove apsolutne predstavnike.
Dubbel
Jačina dubbela je od 6 do 7,6% alkohola. To su piva u kojima dominira slad, te u kojima je hmelj malo ili nimalo primjetan. Ukus im je jako kompleksan, a primarno je sušeno voće. Kako u srednjem vijeku pismenost stanovništva nije bila velika, pivske bačve su označavali slovom “X” za jačinu alkohola. Kako je dubbel jako pivo, oznaka “XX” se i do danas dan zadržala među pivarskim svijetom. Uz ovo pivo roštilj je apsolutni pogodak. A tipski predstavnici ovog stila su: Chimay Red, Corsedonk Peter, New Belgium Abbey.
Jačina tripela je od 7,5 do 9,5% alkohola. Voće i ovdje dominira, s jačim tonom karbonizacije. Alkohol zapravo i nije primjetan i pored svoje visine, te je trippel jako ugodan za piti. U odnosu na dubbel, tripel je svjetliji. Ovo pivo se pije apsolutno iz boce, jer točene verzije trippela nisu baš nešto. Tripel je idealan uz masnu i kremastu hranu. Janjetina ili kremasta juha je idealna kombinacija. Najbolji primjerci su: Westmalle Trippel & Chimay White.
Jačina ovog stila je od 8 do 12% alkohola. To su jako kompleksna piva sa začinima (biber najčešće) te sušenim voćem (smokve, trešnje i šljive). Ovo je apsolutno najveća i najkompleksnija kategorija u pivskom svijetu, poznatija i kao Quadruple Trappist. Kako su ovo apsolutni hedonistički prvaci u pivskom svijetu, ja najradije ništa ne jedem uz njih, ali generalno, teška variva (grah) su sjajne kombinacije, ili kompleksni i teški deserti. Najbolji primjerci ovog stila su Westvleteren 12, AleSmith Grand Cru, te Allagash Avance.
Laganiji stil od 4,5 do 5,5% alkohola. Citrusne note, te apsolutna ravnoteža voća i začina, gdje je prisustvo hmelja minimalno. Osvježavajuće i jako ugodno pivo. Za razliku od svog njemačkog rođaka, u Belgiji se u wit stavlja često narandžina kora ili koriander. Pedesetih godina, 20 stoljeća ovaj stil je skoro u potpunosti nestao, tako da danas možemo Hoegaardenu zapravo zahvaliti za njegov opstanak. Wit je super uz salate ili morske plodove. Reprezentativni primjerci su Fantome Blanche, Allagash White i Hitachino Nest White Ale.
Alkohol varira od 4,5 do 6,5% u ovom stilu. Voćne kisele note dominiraju, a posebno borovnica. Kisele note su slične notama u crvenom vinu. I sam način pripreme je sličan vinu, pa tako ovo pivo odležava dvije godine u drvenim bačvama. Kako u drvetu ima sijaset mikroorganizama, slične bakterije se zapravo koriste za pretvaranje vina u sirće isto. Ovo pivo je jako teško upariti sa bilo kojom hranom, ali sir uvijek odgovara, pogotovo kozji. Predstavnici ovog stila su Duchesse de Bourgogne, Bruery Oude Tart i Rodenbach Grand Cru.
Alkohol od 4 do 8% se može naći u ovom stilu. Ovaj stil je bliski rođak predhodnog, Flanders Reda s time da su u ovom kisele note blaže i suptilnije. Okus tamne čokolade i karamele je specifičan u oud bruin bocama. Pivo koje odležava i tako fermentira isto kao Flanders. Međutim, Oud umjesto drvenih, koristi metalna burad. Kako je riječ o relativno rijetkom stilu, rijetko je da ćete ga i naći u običnim prodavnicama ili pubovima. Ovo pivo je prilično specijalno i kao takvo manje dostupno. Kao i sa Flandersom, jedino se može upariti sa sirom. Sa kuhanom ili pečenom hranom malo teže. Primjerci Oud Bruina su Petrus i Ichtegem.
Belgian Blond Ale
Ovaj stil nudi raspon od 6 do 7,5% alkohola. Najlakše bi ga bilo opisati kao jako pitko pivo. Dakle, nikakvih spektakularnih okusa nema, već samo laganih voćnih nota. Sam stil je nastao kao odgovor pilsneru i njegovoj popularnosti u Evropi. Odgovara prilično dobro uz take away kinesku ili indijsku hranu. Predstavnici stila su Leffe Blond, Affligem Blond te Green Flash Rayon Vert.
Belgian Pale Ale
Alkohol u ovom stilu se kreće od 4,8 do 5,5%. U mirisu ima lijepih voćnih nota, ali u ukusu nije ništa spektakularno i ovaj stil je od svih belgijskih najslabiji. Može se reći da je ovo belgijski odgovor na session piva, sa malim procentom alkohola. Ako gledamo malo dalje u historiju, Britanski utjecaj na Belgijska piva u 18. stoljeću je ostavio britanski kvasac i hmelj, a Belgian blond ale je upravo produkt toga. Uz školjke odgovora super, mada ni britanski fish&chips nije loša kombinacija. Primjerci su Palm Speciale i Ommegang BPA.
Kako i samo ime kaže, alkohol se ovdje kreće od 7,5 do 10,5%. Kao u svim belgijskim pivima, voćne note su i ovdje primjetne. Stil je nastao u Duvelu kao odgovor na sve veću popularizaciju pale piva. Zanimljivo, Duvel na flamanskom znači đavo, pa bi to i bio pravi opis ovog stila – đavolski. Jer sa ovakvim procentima alkohola, te pivom koje je izuzetno pitko, prilično lako je da se napijete. Ide fino uz ribu ili začinjenu hranu. Poznati primjerci su Duvel, Russian River Damnation, te North Coast PranQster.
Lambic
Laganiji stil od 5 do 7% alkohola. Straight Lambic i Geuze su prilično kiseli. Straight Lambic se radi spontanom fermentacijom, te je praktično potpuno nekarboniziran. Fruit Lambics, te Krieks i Framboises su isto vrste lambica koji opet imaju manje note kiselosti, a gdje voće više dominira. Kako se radi o jednom jako specijalnom stilu, mnogo toga se o njemu može reći. Specifičan je po spontanoj fermentaciji, koja dakle koristi kvasac iz vazduha okoline. Gore nabrojane podvrste su specifične svaka po sebi, pa je tako Geuze (poznatiji kao belgijski šampanjac), mješavina minimalno dva odležana lambica. Straight Lambic je manje više potpuno nekarboniziran i može ga se naći jedino na tapu u okolini Brisela. Fruit Lambic je najpoznatiji predstavnik stila i to je najvoćnije pivo koje postoji. Framboises je napravljen najčešće od malina i trešnji, dok je Kriek najčešće od višnji, ali ima i primjera sa drugim lokalnim voćem. Generalno, sva lambic piva su kao stvorena za deserte. Geuze se izdvaja jer odgovara i sa pastom ili običnim pop cornom. Predstavnici su Cantillon Grand Cru Bruocsella, Oude Gueze, Boon Kriek Mariage Parfait, te De Cam Framboise Lambiek.
Saison
Sa procentom od 3,5 do 9,5% alkohola, ovo pivo je od svih najteže kategorizirati. Od boje, sastojaka, te visine alkohola, ovaj stil je nudi jako različite primjerke. Nastao u francuskom govornom području Belgije gdje su sezonske farmere zvali “saisoniers”. Kako im je sem vode, trebalo još nešto za piti, saison je bio odgovor na to. Sa širokim spektrom raznih ukusa, Saison je brzo zavladao tom regijom, a potom pokorio i ostatak svijeta. Uz ovakvo pivo, uparivanje hrane je prilično šaroliko, pa odgovara mnogo šta, od pizze, pa to špageta. Prvaci su Saison Dupont, Boulevard Tank 7, te Great Divide Colette.
Vjerovatno ste shvatili do sada, da Belgiju morate posjetiti!
