10 načina da nekome na fejsbuku ne kažem da je kreten

Nekad se probudim puna nervoze. Ne mogu da gledam nikoga. Ako bi mi se neko obratio najradije bih ga izbacila kroz vrata. Zato se zatvorim u svoju sobu, uzmem dasku za surfanje po internetu, bacim se na nju i čekam neki dobar talas da mi podigne raspoloženje. Šta ću prvo… Fejsbuk. Skrolam, skrolam i skrolam. Video Vučića brucoša koji  sluša predavanje. Milorad Dodik ponavlja 15 puta da je SNSD pobijedio u 42 opštine u RS i 3 u Federaciji. Ovo je dobro. Raspoloženje se malo diže.

 A, onda… Neki majmun piše neku glupost. Pa, komentar nekog kretena o njegovom kretenskom mišljenju. Pa, još jedan kreten, pa još jedan pa još jedan. Uključuju se motori, iz ušiju izlazi para, istežem prste, zalijećem se prema tastaturi. S neba dolazi balon, probija krov moje sobe, spušta se na pod. Unutra vidim nazire se poklon sa ogromnom crvenom mašnom. Pronalazim iglu i bušim ga. Odmotavam ga. U njemu je 10 načina kako da nekome sad ne iskucam najgore uvrede.

1. Da li kada smo ljuti trebamo izbaciti ljutnju iz sebe?

Mnogi ljude misle kako je potrebno da nekako izbace iz sebe bijes kada ga osjećaju. Međutim, većina savremenih istraživanja govori o tome kako nam neće biti bolje ako nekoga istučemo, razbijemo tanjir od zid ili zagalamimo.  Za one koji su često agresivni pravo rješenje nije da krenu trenirati boks. Prema određenim psihološkim studijama svaka ispoljena agresija podstiče ispoljavanje još više agresije. Isti efekat se postiže i ako gledamo neki akcioni film ili horor. Ovi agresivni postupci koje upražnjavamo ili samo posmatramo, zapravo, dodatno povećavaju naš osjećaj bijesa i samo pogoršavaju stanje. Upravo zato ako te neko iznervirao na fejsbuku time što ćeš mu napisati da je kreten, da ima ružnu frizuru ili da je četnik/ustaša/balija nećeš pomoći sebi da se osjećaš bolje. Nakon toga, osjećaćeš se još gore. A to će se desiti i sa drugom osobom.

2. Kako da budeš manje ljut?

Ljutnja i bijes se mogu kontrolisati tzv. aktivnim dopuštanjem da se istroše. Vremenom svaka ljutnja se istroši i prođe. Zato je potrebno ne reagovati odmah kada si usijane glave. U tome ti može pomoći brojanje do 10 prije nego nešto napišeš. Isto tako, sada možeš ustati, ostaviti svoj laptop i otići usisati kuću, pokositi travu u dvorištu ili riješiti ukrštenicu. Odličan lijek za rješavanje ljutnje je da u trenutku kada je osjećaš učiniš neko dobro djelo. To će automatski povećati tvoj osjećaj zadovoljstva i smanjiti negativnost u tebi. Kad imaš potrebu da napišeš nekome neku uvredu možeš se umjesto toga javiti prijatelju sa kojim se nisi odavno čuo, donirati nešto novca ili na drugom mjestu napisati neki lijep ili ohrabrujući komenatar. Tako će tvoji hormoni sreće automatski povećati broj i osjećaćeš se bolje, a gorčina koju osjećaš zbog bijesa smanjiti.

3. Kako da iskažeš ljutnju na prihvatljiv način?

Nekada ljutnja može biti korisna. Na primjer, ako te ljuti što te šef malo plaća to te može podstaknuti na traženje povišice. Može pomoći ako istučeš šefa, ali je moguće i da će to izazvati niz drugih negativnih posljedica – platićeš kaznu, istući će te šefov brat i sl. Ključno je izraziti ljutnju na nenasilan i neponižavajući način. Kad vidiš neki naslov na fejsbuku koji te nervira, možeš prvo da izbrojiš do 10. Nakon toga možeš smireno i jasno napisati da te taj naslov ljuti i  opisati precizno, bez osuđivanja iz kojih razloga. To bi smanjilo napetost koju osjećaš, a ne bi nanijelo štetu drugim osobama koje bi se našle uvrijeđene zbog tvog komentara.

Fotografija preuzeta sa www.youtube.com

Važno je da na ovaj način iskažeš svoj bijes iz još nekih razloga. Jedan od njih je isti onaj koji je uzrok silovanja, okrutnih sakaćenja i drugih gnusnih zločina koji su se dešavali tokom ljudske istorije. Kada, na primjer, uvrijediš nekoga nazivajući ga balijom/četnikom/ustašom tada se u tebi nesvjesno pokreću mehanizmi koji te navode na opravdavanje toga. Podsvjesno, ti tada tražiš dokaze da je u redu to što si rekao. Pa ćeš se možda sjetiti kako su upravo ti ljudi koje si uvrijedio nekada ubijali tvoj narod, protjerivali i ponižavali i da je ta uvreda malo koliko zapravo zaslužuju. Tako, kada su psiholozi ispitivali razloge zašto su u ratovima određeni ljudi činili teške zločine ustanovili su da možda razlog nije taj što su bili psihički bolesni. Uvidjeli su da su ti ljudi zapravo bili uhvaćeni u spiralu sve većeg ponižavanja i dehumanizacije te etničke ili neke druge grupe ljudi čije su pripadnike zlostavljali i ubijali. Svi mi imamo potrebu da o sebi mislimo kao o dobrim  ljudima. Tako, ako uradimo ili kažemo nešto loše o nekome nastojimo to opravdati tim da je ta osoba isprovocitrala taj naš potez, a ne da smo mi loši ljudi. Zato, bezazleno vrijeđanje i ponižavanje drugih ljudi je zapravo vir koji nas može povući sve dublje i dublje u sve gore načine ponašanja prema drugima. Zbog toga je važno da kada smo ljuti i kada osjećamo potrebu da iskažemo neku uvredu postupimo na prethodno opisan način. Važno je da kažemo da smo ljuti i da opišemo vrlo jasno zašto, bez ponižavanja ili nanošenja štete drugoj osobi.

Ovo je poželjno i iz tog razloga što ni  gutanje bijesa nije dobro. Zadržavanjem u sebi negativnih emocija razvijaju se brojne fizičke ili psihičke bolesti. Srčana oboljenja, artritis, rak, dijabetes te razne druge hronične bolesti i upalni procesi pojavljivali su se u brojnim istraživanjima kao rezultat nakupljenih negativnih emocija, između ostalog i gnjeva. Ne treba posebno napominjati i da su mnoge studjie označile ovakva ponašanja povezanim sa agresivnom vožnjom, konzumacijom alkohola i pušenjem.

4. Popričaj sa nekim

Emocionalnog stresa se možemo riješiti i ako kažemo nekome kako se osjećamo. Važno je naglasiti da nije dovoljno da prepričaš nekome šta se desilo, već da kažeš kako si se osjećao u toj situaciji. To će smanjiti psihološku patnju i zaštiti tvoje zdravlje. Na primjer, ti si sad pročitala nečiji komentar koji te razljutio. Možeš da nekom ukućanu kažeš sljedeće: Baš sam se iznervirala kad sam pročitala xy komentar. Razbijesni me jako kad vidim da ljudi govore takve stvari iz xy razloga. Osjećam se kao da ću eksplodirati i moram se suzdržavati da ne napišem nešto loše i sl.

5. Kreni na psihoterapiju

Ako imaš problema s tim što ti je često kratak fitilj i ne možeš se lako suzdržati da ne napišeš neki uvredljiv komentar onda ne bi bilo loše da pronađeš terapeuta koji će ti pomoći da radiš na tome i rješiš taj problem. U Banjaluci postoji savjetovalište za studente koje je besplatno. Možeš se javiti i nekom psihologu koji radi u okviru kliničkog centra, te uz plaćenu participaciju od 7km započeti svoju psihoterapiju. Postoje i brojni psihoterapeuti koji rade u okviru privatne prakse. Kod njih se cijene najčešće kreću od 50 KM do 100 KM po seansi koja obično traje sat vremena.

6. Važno je razvijati saosjećanje

Što imaš više saosjećanja odnosno empatije prema drugim ljudima manja je vjerovatnoća da ćeš ih osuđivati, oštro kritikovati ili ponižavati. Empatija se u velikoj mjeri može razvijati i povećavati tokom čitavog života, pa je zato važno da stalno radimo na njenom jačanju. Slični mentalni resursi se koriste kada ljudi izražavaju empatiju, kao i kada se bave kreativnim radom. Zato, sugerišu neka istraživanja, visokoempatični ljudi su često vrlo uspješni kada je u pitanju školski uspjeh, ali i na mnogim drugim poljima u životu.

7. Informiši se o tehnikama relaksacije

Kada smo pod stresom skloniji smo tome da reagujemo impulsivno i ispoljavamo svoj gnjev na druge. Zato nam od velike koristi može biti redovno upražnjavanje različitih vrsta meditacije, treninga pune svjesnosti, vježbe disanja i druge tehnike relaksacije koje svoje uporište imaju u savremenoj naučno-istraživaćkoj praksi. Naravno, neke od ovih tehnika mogu biti korisne i neposredno nakon što se počnemo osjećati iziritirano nečim što smo vidjeli na fejsbuku. Mogu nam pomoći da se smirimo i osjećamo bolje. Pored toga što pomažu u tim okolnostima ljekovito djeluju na mnoge druge aspekte psiho-fizičkog zdravlja. 

8. Riješi se ljutnje kroz umjetnost

Frojd je govorio o tome kako nam u nošenju sa negativnim emocijama može pomoći njihovo iskazivanje kroz simboličke oblike i izražavanje kroz neku socijlano prihvatljivu aktivnost. Smatrao je da je jedan od važnih mehanizama odbrane ispoljavanje zabranjenih impulsa kroz neko društveno korisno ponašanje. Tako na primjer, slikar se može boriti sa svojim impulsima ljutnje kroz slikanje serije slika na ovu temu. Zato, ako imaš sklonost ka nekoj vrsti umjetnosti možda ne bi bilo loše da je iskoristiš ukoliko imaš problema sa kontrolisanjem bijesa.

9. Pusti pjesmu Biraj riječi – Helem Nejse & Marko Louis  

              Fotografija preuzeta sa www.youtube.com

Uz pjesmu ćeš se opustiti i orspoložiti. Uz to, podsjetićeš se da su riječi toliko velike da se njima mogu čak i gvozdena vrata otvoriti. Logično, suprotno, mogu izazvati nepreglednu štetu i nanijeti bol drugim ljudima.

10. Nemoj da zlostavljaš druge!

Često nam izgleda poptpuno prirodno da nekome izgovorimo uvredu kada nas iznervira. Pomislimo, to je i zaslužio. Ili mislimo kako je to ispravan način postupanja jer smo od najranijih godina bili okruženi ljudima koji su se tako ponašali jedni prema drugima. Pa, koliko puta su samo naši roditelji, komšije ili poznanici zagalamili na nekoga, opsovali ili rekli za nekoga da je kreten, peder, budala, ustaša/balija/četnik. Međutim, treba razbiti tu iluziju i riješiti se samoopravdavanja. Suštinski, kada god nekoga ponizimo ili izgovorimo neku uvredu na njegov račun mi ga zapravo verbalno zlostavljamo.

Na kraju još ostaje jedna posljednja mogućnost. To je da skuvaš sebi jednu dobru kafu i pojedeš jedan lokum. Ako i to ne pomogne onda ćeš se teško izvući. 🙂

ZA KONKURS