Cijena u BiH svakodnevno divljaju i nanose ogromnu štetu privredi i građanima, a država koja može i mora smanjiti svoje namete, ne čini ništa.
Navedimo samo primjer cijena goriva- u martu prošle godine cijena litra dizela u BiH je bilaoko 2 KM, a danas i preko 2, 50 KM, zavisno o kojoj benzinskoj pumpi je riječ.
Razlog rasta cijena goriva, ne samo kod nas, već i cijelom svijetu, je rast cijena nafte na svjetskim tržištima, osmu sedmicu zaredom, što je posljedica napetosti između SAD-a i Rusije u vezi Ukrajine i procjena o rastu potražnje u ovoj godini na rekordne nivoe.
Zbog te činjenice vlade većine zemalja su već intervernisale, najčešće smanjenjem nameta koji se plaćaju u cijeni goriva, ali i paketom mjera kako bi se ublažio i rast cijena ostalih proizvoda i pomoglo ugroženim građanima.
Posljednji primjer je susjedna Hrvatska koja je juče donijela 637,6 miliona eura vrijedan paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata
Jer svima je jasno da kad raste gorivo raste i sve ostalo.
Svima osim vlastima u BiH. Ovdje nema ni mjera, čak ni ni najava da se o njima razmišlja.
Zašto donosioci odluka ne preduzimaju ništa pitali smo i ekonomisu Slavišu Rakovića.
“Kod nas poreska politika jednosmjeran proces koji vodi u veće poreze. Ogroman dio cijene goriva čine porezi i akcize, a država nema prostora da privremeno reaguje. To važi i za ostale artikle”, kaže za BUKU Raković i dodaje “Sve u svemu naši političari smatraju da je stanovništvo bolje prilagodljivo od države i da se lakše odlučuje na štednju i odricanja”.
A ništa nije tako opterećeno nametima države, različitim porezima i akcizama, kao gorivo.
Samo akciza na gorivo koja ide u budžet kreće se od 0,30 KM po litri za dizel, 0,35 KM po litri za benzin 95 i 0,40 KM po litri za benzin 98.Ako uzmemo cijenu litra dizela iz marta prošle godine od 2,11 KM, od tog iznosa državi je uzimala 1,01 KM -akciza 0,30 KM, putarina 0,20 KM, putarina za auto-puteve 0,20 KM i PDV 0,31 KM.
Na kraju dođemo do toga da je gotovo 50 posto cijene goriva koju platimo određeno državnim nametom.
Ili ako ulijemo u rezervoar goriva u iznosu od 50 KM, oko 24 KM iznose nameti, a 26 KM plaćamo cijenu goriva.
Naravno, ova milionska sredstva koja se prikupe na godišnjem nivou ne troše se namjenski, čemu najbolje svjedoči naša putna infrastruktura.
Ali to je već neka druga tema.