Živkovića posebno zanimaju izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, kojim se propisuje da tužioce ubuduće biraju parlamenti i skupštine, a ne VSTVBiH kao nezavisno regulatorno tijelo.
– Prema mojim informacijama, taj akt se drži u ladicama Venecijanske komisije (Komisije za demokratizaciju putem zakona Vijeća Evrope, op. aut.). Sasvim je jasno: Kada nešto nećete da uradite, pošaljete to Venecijanskoj komisiji. Po čijem je nalogu to urađeno i zašto, pita Živković.
U Ministarstvu pravde BiH, na čijem je čelu Bariša Čolak iz HDZ-a BiH, nalaze se i izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u institucijama BiH koje se, također, osim u radnoj verziji, još nisu pojavile ni na Vijeću ministara BiH.
Partijska umjesto državna služba
Radna verzija izmjena Zakona o državnoj predviđa da se mandati rukovodećih službenika (sekretara, pomoćnika ministara, brojnih direktora i šefova) vežu za one izabranih i imenovanih dužnosnika, kao i brojne kratice za zamjenu državnih službenika (nakon dvije uzastopne negativne ocjene) stranački podobnim.
Osim izmjena i dopuna zakona o VSTVBiH i državnoj službi, iz seta od devet dogovorenih u okviru paketa SDP – SNSD nisu realizirane ni izmjene i dopune Zakona o Centralnoj banci BiH. Prijedlog je nekoliko puta stavljan, ali i je izjašnjavanje odgađano na sjednicama Vijeća ministara BiH.
Od svega što su dogovorili predsjednici SDP-a i SNSD-a Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik, u 2013. su realizirane tri izmjene i dopune te jedan prijedlog zakona. U drugoj polovini prošle godine Parlamentarna skupština BiH je, nakon višemjesečnog povlačenja u proceduri zbog proglašenja destruktivnim po vitalne nacionalne interese Bošnjaka (sve odbacio Ustavni sud BiH), usvojila izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama BiH i prijedlog Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH.
Uz protivljenje Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda (delegata SDA), ali i poslanika SDA i SBiH u Predstavničkom domu PSBiH, usvojene su i izmjene i dopune Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BiH i izmjene i dopune Zakona o zaključivanju međunarodnih ugovora kojim se skraćuju rokovi i procedure za ratifikaciju (Ministarstvo vanjskih poslova BiH povuklo cjeloviti prijedlog zakona).
Do prijedloga preko Ustavnog suda
Trenutno su na Ustavnom sudu BiH izmjene i dopune Zakona o osnivanju kompanije za prenos električne energije (Elektroprenos) BiH, koji je većina u Klubu bošnjačkog naroda (delegati SDA) Doma naroda proglasila destruktivnim po vitalne nacionalne interese Bošnjaka. Apelacija će biti razmatrana na plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH 23. i 24. januara, nakon čega bi u februaru o ovome ponovno moglo biti rasprave na Domu naroda pod uvjetom da ona bude odbijena.
Sredinom prošle godine Predstavnički dom PSBiH većinom glasova odbacio je izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je u proceduru dostavilo Ministarstvo pravde BiH. Učinjeno je to jer su u njega mimo stava u sporazumu SDP – SNSD ubačene i odredbe o realizaciji dvije presude Ustavnog suda BiH: usklađivanje naziva opština i gradova u izbornim jedinicama u RS-u u skladu sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji tog entiteta i odredbe kojim se definira usklađivanje Statuta Grada Mostara.
Tekst preuzet iz Oslobodjenja