Meteorolog Nedim Sladić najavljuje povratak zime uz moguće snježne padavine. Prema njegovim procjenama, zahlađenje koje stiže od srijede može potrajati do polovine aprila.
“Novi ugriz zime u Bosni i Hercegovini, u sklopu uticaja maritimno-polarne vazdušne mase povezan sa premještanjem hladnog frontalnog poremećaja preko BiH te pripadajuće Đenovske ciklone, je u najavi za drugi dio četvrtka, 26.03.2026. godine. I ne, nije ništa neuobičajeno što već nismo do sada vidjeli. Na kratkotrajne ugrize zime moramo biti spremni sve do sredine aprila mjeseca”, kaže Sladić.
- Nagli i izraženi pad temperature vazduha, najprije u Krajini, potom i na istoku zemlje u kasnim poslijepodnevnim satima koju prati jačanje vjetra sjevernog i sjeverozapadnog smjera;
- Prolazno intenzivnije padavine usljed većih količina vlažnog mediteranskog vazduha te uzdizanja prethodno toplijeg vazduha sa podloge koju mijenja hladna vazdušna masa polarnog porijekla; u nižim predjelima od 300-400 metara kiša (u Krajini lokalno i niže), a u predjelima iznad isprva kiša koja prelazi u susnježicu i sve gušći snijeg nalik krpama;
- Obilniji snijeg na planinskim prijevojima centralne, sjeverozapadne i istočne Bosne (≥20 cm), kao i vrlo izgledne poteškoće u saobraćaju usljed snježnih vijavica.
“Činjenično, većina nas je zimu otpisala još sa dolaskom natprosječno visokih temperatura vazduha krajem januara mjeseca, a koje su nastavile se i kroz veći dio februara, ali i tekućeg mjeseca. Iako će se na kraju ispostaviti da su januarske snježne padavine zaista i bile glavni dio zime, često zanemarujemo one kasne kratkotrajne ugrize zime koji nažalost često učine više štete nego koristi, naročito poslije perioda sa visokim dnevnim temperaturama vazduha koje prijevremeno ubrzaju vegetacijski ciklus. Kao i proteklih godina, gotovo uvijek se spotaknemo na ovaj mali, ali vrlo bitan detalj”, piše Sladić.
On ističe da je potencijalni meteorološki krivac za dinamiku atmosfere koja će nad našim područjem usloviti ovako izraženu promjenu vremena situacija nad jugozapadnim dijelom SAD gdje se trenutno nalazi vreli vazduh subtropskih geografskih širina u sklopu izraženog termobaričkog grebena.
“On uslovljava preuranjene ekstremno visoke temperature vazduha, tipične za sredinu ljeta (39 do 43 °C). Istovremeno, os grebena koja se proteže prema kanadskoj granici kompenzatorno spušta hladni vazduh polarnih širina prema sjeveroistočnom dijelu države, gdje hladni vazduh nailazi ponovo na topliji atlantski vazduh. Ovakva izražena temperaturna razlika između hladnijeg sjevera i toplijeg juga je okidač da na frontalnom valu dođe do razvijanja polja niskog vazdušnog pritiska, odnosno ciklone, koja se sporo premješta s područja Labradora prema obalama Islanda te Grenlanda budući da se nad tropskim dijelom Atlantika nalazi polje Azorske anticiklone. S obzirom na to da toplotni val nad zapadnim dijelom države nema namjeru popustiti do sredine iduće sedmice, a hladniji vazduh na sjeveroistoku u kontaktu s toplijim atlantskim nastavlja generisati nova polja ciklone, postojeća mlazna struja je često izdužena i vijugava”, piše Sladić.
On poručuje da u susretu s poljem vazdušnog pritiska nad Grenlandom, mlazna struja biva potisnuta južno.
“Ovdje se jedan njen postojeći krak odvaja od matice, ponirući preko sjeverozapadnog dijela Evrope prema obalama Đenovskog zalivu. Na ovaj način uspostavljen je koridor za prodor osjetno hladnije maritimno-polarne vazdušne mase (vazdušne mase visokih geografskih širina) prema našim područjima. Međutim, vrlo je važno istaknuti da njena kompozicija sada nije ista kao zimi, te da je ona velikim dijelom ublažena”.
Sladić ističe da vazdušni pritisak u BiH je u padu od srijede i da će nagovijestiti promjenu vremena.
“U Đenovskom zalivu dolazi do razvijanja ciklonalnog polja i pripadajuće fronte koja će se tokom četvrtka premještati prema BiH donoseći spomenutu promjenu vremena. Najprije će nju nagovijestiti prolazno jačanje juga u prvom dijelu četvrtka, a potom i prolazno intenzivnije padavine. Padavine se isprva očekuju na području Krajine gdje od sredine dana prema poslijepodnevu dolazi do osjetnijeg pada temperature vazduha, a potom se do kasnog poslijepodneva i večeri šire na istok zemlje. Usljed prodiranja hladnijeg vazduha, a na već postojeći topliji i vlažniji, nerijetko padavine su jačeg intenziteta, pri čemu u Krajini na nadmorskim visinama iznad 200-300 metara visine se očekuje njihov prelazak u susnježicu i gusti snijeg uz stvaranje manjeg snježnog pokrivača, a ozbiljnijeg (≥20 cm) u gorskim predjelima često praćen jakim sjevernim vjetrom koji će otežavati saobraćaj preko planinskih prijevoja uz snježne zapuhe, stoga pažljivo ukoliko krećete na put te nipošto bez zimske opreme”, piše Sladić.