Život
žena na selu i njihov rad tradicionalno se uglavnom odnosio na kućanske
poslove, poljoprivredu i stočarstvo. To je jedan od oblika rodne
neravnopravnosti, i nedostatka prilika za žene. No, Lejla Zvekić iz sela Delići
kod Žepča dokaz je da može drugačije. Sve je počelo četveromjesečnom obukom
šivenja, a Lejla sada ima sopstveni biznis „AdlaDalal Decor“.
Njen
biznis je izrada dekorativnih proizvoda poput jastučnica, posteljina, stolnjaka
i nadstoljnaka.
„Vidjela
sam potrebu za dekorativnim stvarima i otvorila sam svoj biznis. Međutim,
najveću pomoć sam dobila od Razvojne agencije Žepče (RAŽ), u iznosu od 6.000KM,
da unaprijedim svoj biznis. To ću da iskoristim da otvorim radionicu, mislim da
ni u gradovima neće biti ono što sam zamislila, nešto kao iz crtića“, kaže
Lejla.
Pomoć
koju je dobila puno joj znači, a bez nje biznis bi se sporije razvijao jer je
ulaganja previše: od materijala, preko mašina za rad, dizajna proizvoda, do
pakovanja. Dodaje da pomoć RAŽ-a nije samo finansijska, već i savjetodavna i
konsultativna.
„Želim
da pokažem da selo nije samo poljoprivreda, da žene mogu uspjeti i ako se bave
i drugim poslovima, prema tome su i dobre majke i dobre supruge, ali da imaju
svoj doprinos, da imaju svoje novce, bez obzira što muž radi“, dodaje
Lejla.
Na
tri duluma zemlje u selu Pavino Brdo prije pet godina Pava Slišković zasijala
je vinovu lozu. Već tri godine prozvodi vino koje uglavnom proda na kućnom
pragu. Kupci su uglavnom prijatelji, rodbina, ili oni koji po preporuci odu do
žepačkog sela po litre kvalitetnog domaćeg vina. Pava kaže da u BiH nije lako
biti ni preduzetnik ni preduzetnica, ali sve je lakše kada imate pomoć
institucija.
„Moram
priznati da pomoć Razvojne agencije Žepče znači puno. Već godinu dana sarađujem
s njima. Pružaju nam i obuke i svaki oblik pomoći. Jako puno su nam pomogli,
preko njih smo dobili prešu i prskalicu, RAŽ nam puno znači“, kaže Pava.
Razvojna
agencija u Žepču primjer je kako lokalne zajednice budžet mogu učiniti rodno
odgovornim. Gender centar Federacije kaže kako je rodno odgovorno
budžetiranje neophodno sredstvo koje podrazumijeva poštivanje načela rodne
ravnopravnosti tokom pripreme budžeta, te raspodjele i dodjele finansijskih
resursa.
„U
Bosni i Hercegovini budžeti, u većini slučajeva, nisu kreirani prema principu
koji uvažava potrebe oba spola“, navodi
se na stranici Gender centra FBiH.
Žepče:
Na koji način RAŽ pomaže preduzetništvu kojeg vode žene?
Opština
Žepče od 2012. kontinuirano radi na uspostavi mehanizama za unapređenje
položaja žena u društvu kroz oblast strateškog planiranja i upravljanja i kroz
mjere podrške preduzetništvu kojeg vode žene.
„Općina
Žepče je 2012. prepoznala potrebu da u svoje lokalne politike ugradi rodni
aspekt i određenim mjerama/projektima pokuša da unaprijedi ravnopravnost
spolova u lokalnoj zajednici i ženama pruži podršku. Uveden je rodno senzitivni
jezik u sve akte koji se donose i osigurano je rodno osjetljivo prikupljanje,
vođenje, analiziranje i prikazivanje statističkih podataka i službenih
evidencija koje je razvrstano po spolu. Izrađen je prvi Gender akcioni plan
koji je više puta ažuriran. Svrha je da se u okviru projekata prate indikatori
koji se odnose na žene i postizanje konkretnih rezultata u oblastima koje su od
značaja za žene, a to su ekonomija, javne politike i socijalna i zdravstvena
zaštita“, kaže direktorica Razvojne agencije Žepče, Branka Janko.
Direktna
podrška RAŽ-a ženama vlasnicama biznisa odvija se kroz uspostavljeni Centar za
investitore koji je namijenjen podršci domaćim preduzetnicima, ali i
investitorima koji namjeravaju pokrenuti biznis u ovoj srednjebosanskoj
opštini.
RAŽ
pruža i informacije o aktuelnim projektima, pomaže u promociji biznisa, tokom
pisanja projekata, izrade biznis planova.
Rodno
odgovorna komponenta u radu opštinskih institucija je i usvojena Vizija razvoja
mjesnih zajednica zasnovana na principima: reprezentativnost, odgovornost,
inkluzivnost, koordinacija, transparentnost i hijerarhija.
„Rezultat
tih aktivnosti je povećan broj žena u organima mjesnih zajednica i to na način
da je minimalno jedna žena izabrana u Vijeće MZ. Ukupan broj žena s krajem 2022.
godine je 58 žena, u odnosu na 2021. godinu kada je taj broj iznosio šest.
Trend povećanja žena u preduzetništvu nastavljen je u 2022. godini“, kaže
Janko.
Samo
u prošloj godini kroz projekte samozapošljavanja novčanu pomoć dobilo je 10
biznisa koje su osnovale žene.
„Redovno
se pruža novčana podrška ženama koje se bave poljoprivredom i imaju registrano
poljoprivredno gazdinstvo, njih 20 je dobilo tu pomoć. Također, u okviru
transfera za NVO sektor, redovna je podrška udruženjima koja okupljaju članice
žene. Zaključno sa 2022. godinom, broj
žena koje su na čelu poduzeća u općini Žepče je: 51 žena (d.o.o.) i 149 obrta.
RAŽ priprema i provodi projekte koji direktno ili indirektno doprinose
ravnopravnosti spolova u općini Žepče. U 2022. godini provedeno je osam
projekata u koje je bilo uključeno 150 žena kroz programe obuka i savjetodavne
podrške“, priča Janko.
Od
2014. prilikom dodjele novčanih sredstava za samozapošljavanje nezaposlenih
osoba s područja opštine Žepče žene koje apliciraju imaju dodatnih pet bodova
za razvijanje svog preduzetništva. Većinom su to obrti u sektoru usluga,
poljoprivredne proizvodnje, zanatstva i rukotvorina.
„Na
godišnjoj razini broj žena koje su aplicirale na sredstva samozapošljavanja
kroz obrte i kompanije je bio u prosjeku 50%, odnosno otvarano je godišnje 5-6
biznisa od strane žena. U nekim godinama je to bilo i 10 biznisa. Od 2014. do
2022. godine broj biznisa koje su pokrenule žene je oko 54,“ dodaje
Janko.
Maja
Bosnić, ekspertica za javne funansije i rodno odgovorno budžetiranje (ROB),
pojašnjava da ROB omogućava prije svega da vidimo šta se zaista dešava sa
budžetskim izdvajanjima – ko su stvarni korisnici i korisnice, ko ima pristup
uslugama koje se finansiraju.
„Na
taj način rodne nejednakosti postaju vidljive u budžetu i omogućavaju donošenje
boljih, efikasnijih i pravednijih budžetskih odluka. Zapravo, dosta je nejasno
kako se ovako dugo budžetira bez da se uzimaju u obzir različite potrebe
različitih grupa u društvu i rodne nejednakosti. Rodno odgovorno budžetiranje
prepoznaje da sve budžetske odluke imaju uticaj na situaciju u društvu i
doprinose produbljenju i/ili smanjenju rodnih jazova“, pojašnjava Bosnić.
Glavna
funkcija ROB-a je ispunjenje cilja ravnopravnosti i plansko budžetiranje, ali
možemo li akcije poput dodjele dodatnih pet bodova ženama na konkursima za
dodjelu grantova smatratiti rodno odgovornim budžetiranjem?
„ROB
podrazumijeva cijeli budžetski proces u koji je integrirana rodna analiza
budžetskih izdvajanja. Dakle, ako je na temelju rodne analize uočeno da žene
imaju ograničen pristup grantovima i da je potreban dodatni podsticaj za žene,
sasvim je uredu i rodno odgovorno dodati tih pet bodova. Jeste, to je dio rodno
odgovornog budžetiranja, ali ne i cijela slika“, kaže Bosnić, čije su
TedTalks o ROB-u pogledali milioni ljudi širom svijeta.
Kaže
da nije pesimistična po pitanju rada na ROB-u u BiH, te da je BiH godinama
implementirala različite aktivnosti po pitanju uvođenja ROB-a.
„Reforma
uvođenja ROB-a je specifična jer zahtijeva povećanje kapaciteta kako
,inistarstava financija koja vode budžetske procese, tako i ministarstava koja
trebaju analizirati i ‘orodniti’ svoje programe i projekte. I FBiH i RS su
dosta radili sa ROB“, dodaje Bosnić.
Austrija
je jedna od pionira i izvrsnih primjera rodno odgovornog budžetiranja gdje se
vide fantastični rezultati, ali i zemlje poput Maroka i Indonezije.
„ROB
je reforma koja je ‘here to stay’ provodi se u više od 90 zemalja svijeta i
postaje dio ‘redovnih’ budžetskih reformi, što je i cilj“, pojašnjava Bosnić.
Budžeti
u BiH su uglavnom nisu programski, pa je teško očekivati i da budu rodno
osjetljivi. Upravo u lokalnim zajednicama koncetrisana je moć promjene jer u
lokalnim zajednicama žene trebaju više budžetske podrške.