Nova Željezara Zenica (NŽZ) organizirala je novu panel diskusiju pod nazivom “Nova era proizvodnje čelika: cirkularna ekonomija i zelena energija“, u sklopu koje su predstavnicima raznih nivoa vlasti, građanima i akademskoj zajednici prezentirali svoje razvojne planove za tu kompaniju, koji će u konačnici rezultirati i prekidom integralne proizvodnje u tom bh. pogonu.
Gašenjem Visoke peći, Čeličane i Aglomeracije, kako je istakla portparolka Alena Kahrimanović, značajno će se smanjiti i emisije štetnih gasova te doprinijeti kvaliteti zraka u tom gradu, koji će i u budućnosti ostati grad čelika, ali specijalnih čelika.
Otkriveni planovi
Novu viziju, kako je najavila, planiraju realizirati izgradnjom moderne Energane na komunalni i bio otpad za proizvodnju toplotne energije za zagrijavanje i tog grada, kao i električne energije, koju planiraju proizvoditi i instaliranjem solarnih panela u krugu fabrike te na Deponiji industrijskog otpada “Rača”.
U sve projekte, koji uključuju i kupovinu nove elektrolučne peći za proizvodnju čelika, zatim izgradnju logističkog centra za cijelu Bosnu i Hercegovinu, terminala rasutih terete, planiraju ukupno investirati više od milijardu KM. NŽZ zapošljava, dodala je, oko 2.000 radnika, a još oko 12.000 ih je direktno vezano za rad NŽZ-a.
NŽZ-a godišnje, podsjetila je, izdvaja 68.000.000 KM za plaće uposlenih te ostvaruje 2,5 posto ukupnog bruto proizvoda BiH.
Udio od 40 posto u prometu Željeznica Federacije BiH te 60 posto prometa Željeznica Republike Srpske, govori da se, dodala je, radi o firmi koja je strateška za cijelu državu.
Direktor NŽZ-a Ahmed Hamzić istakao je kako su ovu prezentaciju organizirali kako bi upoznali javnost te dobili priliku da započnu s realizacijom svojih projekata, za koje se planiraju kreditno zadužiti kod investicionih banaka. Svaki pojedinačni projekat, najavio je, dodatno će prezentirati.
Fokus projekata
Smatra kako su i današnjom prezentacijom te stručnim odgovorima, uspjeli onima koji su izražavali sumnju dati adekvatne odgovore, a što planiraju činiti i u nastavku njihove realizacije.
Energana, kazao je, nije fokus njihovih projekata, ali jeste temelj njihove uspješne realizacije te osiguranja jeftine električne energije, ali i njenu kontinuiranu isporuku za rad u budućnosti.
“Od starta je pogrešno iznijeto u javnost da mi želimo Energanu. Naš strateški pravac je, u suštini, nova linija u Željezari. Trenutna linija, odnosno željezara, toliko je zastarila da mi svakodnevno imamo probleme i sa ekološkog aspekta je uopšte neodrživ.
Želimo da promijenimo sliku pristupu Novoj Željezari- podvukao je Hamzić, koji je istakao kako su CBAM takse Evropske unije, a sada i kvote koje je uvela Srbija, veliki problem održivosti proizvodnje čelika u Zenici.
Ograničenja koja je uvela Srbija na uvoz čelika, dodao je, nisu očekivali, ali je dodao kako očekuje da nadležne državne vlasti BIH uzvrate istom mjerom.
Profesor sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dr. Azrudin Husika, koji je sudjelovao na izradi Strategije okoliša FBiH, podvukao je u svom izlaganju kako još uvijek nemaju priliku da govore o konačnom, odnosno konkretnom projektu buduće energane pa ni njenim utjecajem na okoliš.
Najbolje raspoložive tehnike
Međutim, dodao je, već sama činjenica da se gase neki pogoni, koji su emitovali najviše štetnih gasova, idu u prilog planiranom radu na solarne elektrane te energanu na komunalni i bio otpad te uspostavljanju cirkularne ekonomije u toj fabrici.
“Naglasio sam da je preduslov za sve ovo primjena najboljih raspoloživih tehnika i svih rješenja koja se traže u zemljama EU, po najnovijim i najstrožijim standardima. Okolinska dozvola se daje na osnovu studije procjene uticaja na okoliš i ona definiše sve mjere – kazao je Husika, koji je podvukao kako će se tek u kasnijim fazama, detaljnije moći govoriti o uticaju na okoliš.
Strategijom okoliša FBiH, dodao je, navedena je i obaveza iskorištavanja otpada, a podsticanje proizvodnje energije za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije, dodao je, dio je i Nacionalne strategije BiH.