Sa Lejlom
Kusturicom, direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, za portal
BUKA razgovaramo o tužbama sa kojima su suočene dvije mlade aktivistice Sunčica
i Sara, SLAPP tužbama i generalno pristiscima na aktiviste u Bosni i
Hercegovini.
Lejla, koja
su trenutna dešavanja kada je riječ o suđenju Sari i Sunčici, aktivisticama i
braniteljkama Kasindolske rijeke?
U prvoj
polovini oktobra smo informaciju o tužbama koje je podnio belgijski Green
Invest/BUK d.o.o. protiv Sare Tuševljak i Sunčice Kovačević za novodne klevete
a sve povodom njihove borbe za Kasindolsku rijeku. Amnesty International je ove
tužbe ocijenio kao klasične SLAPP tužbe čiji je cilj zastrašivanje i
ušutkivanje aktivista. Dobile su ogramnu podršku preko 145 organizacija iz BiH,
naše regije, Evrope i USA. Krajem oktobra tekuće godine održano je prvo pripremno
ročište u predmetu dvije tužbe za navodnu klevetu koju je belgijski Green
Invest/BUK d.o.o. podnio protiv Sare Tuševljak. Isto nije završeno tog dana pa
će biti nastavljeno 27. decembra ove godine, kada će biti održano i prvo
pripremno ročište u jednoj tužbi protiv Sunčice Kovačević. O eventualnim
datumima održavanja glavnih ročišta i donošenju presuda teško je precizno
govoriti, a svakako da ćemo javnost obavještavati o svemu što se dešava na FB
stranicama Stop izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci i Fondacije Atelje za
društvene promjene – ACT.
Reci nam
nešto više o samoj tužbi, zašto su ove mlade aktivistice tužene?
BUK d.o.o. je
nedavno podnio tri tužbe za navodnu klevetu i zaprijetio daljnjim tužbama
protiv dvije mlade bh. aktivistice (studentice prava, 25 godina), koje su javno
govorile protiv potencijalnog i vidljivog uticaja mHE projekta na životnu
sredinu. Ove neosnovane tužbe imaju sve karakteristike Strateških tužbi protiv
učešća javnosti (tkz. SLAPP), koje u regionu sve više koriste političari i
veliki biznisi da zastraše aktiviste i ušutkaju kritičke glasove. Green
Invest/BUK d.o.o. upravlja malom hidroelektranom Podivič na Kasindolskoj rijeci
u Istočnom Sarajevu, a investitor planira izgradnju još dvije male
hidroelektrane Samar i Slapi. Od početka izgradnje, lokalni aktivisti su
izražavali zabrinutost zbog potencijalno negativnog uticaja male hidroelektrane
na Kasindolsku rijeku i njeno okruženje, uključujući sječu šume visoke zaštitne
vrijednosti i eroziju tla zbog izgradnje pristupnih puteva.
Za one koji
ne znaju šta su „slap“ tužbe, koliko su one zastupljene kada govorimo o
ekološkim aktivistima?
U kratkim
crtama, tzv. SLAPP tužbe predstavljaju strateške službe protiv učešća javnosti.
Koriste se s ciljem ušutkivanja aktivista i aktivistica prisiljavajući ih da
troše velike količine novce na sudske procese u odbrani od neosnovanih optužbi.
U ovim slučajevima tužitelji ne podnose tužbu kako bi zadovoljili pravdu, već
jedino i isključivo radi spomenutog cilja.
Ovaj fenomen
je u svijetu sve češće rasprostranjen, dok je slučaj Sunčice Kovačević i Sare
Tuševljak, koliko je nama poznato, prvi ili među prvima u Bosni i Hercegovini –
dakle da strana firma, po našem mišljenju, pravno progoni ekološke aktivistice
zbog njihove borbe za prirodu. Naravno, i ranije smo svjedočili mnogobrojnim tužbama,
prijetnjama i ucjenama prema ekološkim aktivistima u našoj državi
Šta nam ovaj
slučaj pokazuje, koliko investitori koriste tužbe da bi osigurali svoje
ciljeve?
Po našem
mišljenju, za investitore je ovaj alat izuzetno efikasan, s obzirom na to da
čak i besmislene tužbe mogu potrajati godinama, što dodatno iscrpljuje tužene
aktiviste i aktivistice, kako u fizičkom i mentalnom, tako i finansijskom
dijelu. U konkretnom slučaju, u tužbi Green Investa/BUK d.o.o. protiv Sare i
Sunčice imamo slučaj da je advokatski tim tužitelja predložio angažman niza
vještaka, što dodatno povećava troškove cjelokupnog sudskog procesa i, a što će
u konačnici, biti fakturisano strani koja izgubi spor, što prema ovome mi
zaključujemo je upravo njihov cilj. Ne trebamo posebno naglašavati da se ovdje
radi o izuzetno izraženoj ekonomskoj nejednakosti između strana u sporu – na
jednoj strani velike mađunarodne kompanije i na drugoj 25-godišnjih studentica
prava.
Koliko takve
tužbe, posebno one koje su upućene aktivistima utiče na njihovu borbu, riječ je
o pritiscima na aktiviste?
Po našem
mišljenju definitivno ovakve tužbe u određenoj mjeri mogu ostvariti svoje
ciljeve, ali jedna od najvećih snaga bosanskohercegovačke i međunarodne
aktivističke riječne zajednice upravo je solidarnost koja posebno dođe do
izražaja u ovakvim teškim trenucima. Svoje rijeke odavno branimo tijelima, u
medijima i na sudovima i sve je puno lakše kada djelujemo ujedinjeno i odlučno
kao što je to i sada slučaj. Sara i Sunčica su osjetile da nisu samo u ovoj
borbi, one su za nas već pobijedile – jer su hrabre i jer se bore za svoje
pravo da iskazuju svoje mišljenje i ukazuju na ono što vide – i puno lakše se nose s ovakvim situacijama
kada to znaju, da smo svi mi tu s njima.
Kako se
aktivisti mogu zaštiti, koje su neke vaše preporuke?
U odgovoru na
ovo pitanje osvrnut ćemo se nedavno izlaganje gospođe Dunje Mijatović,
komesarke za ljudska prava u Vijeću Evrope. Govoreći o SLAPP tužbama, kao
fenomenu koji predstavlja školski primjer zloupotrebe pravosudnog sistema od
strane moćnih pojedinaca ili korporcija kako bi ušutkali neistomišljenike,
novinare, advokate, borce za ljudska prava i aktiviste i aktivistice i nije
novi trend, ona je napomenula da su Sjedinjene Američke Države i Kanada još
80-ih godina prošlog vijeka donijeli ANTI-SLAPP zakonsku regulativu. Pozvala je
i ostale države u Evropi da omoguće slobodno iznošenje mišljenja za sve, bez
ikakvog straha, što bi, prema našoj ocjeni, bio najefikasniji sistem zaštite
aktivista i aktivistica koji se suočavaju ili se mogu suočiti s ovakvim
problemima. Dok i BiH ne dobije ANTI-SLAPP zakon, držimo se solidarno i štitimo
jedni druge, naravno umrežavanje i sredstava i pameti je uvijek put da dokažemo
istinu!
Koliko je
aktivistima koji su tuženi važna podrška od drugih aktivista, ali i
organizacija koje se bave zaštitom rijeka da bi uspjeli istrajati u svojoj
borbi?
Kao što smo
prethodno istakli, sve nedaće na koje nailazimo puno lakše podnosimo kada znamo
da iza nas stoji 30-ak udruženja i neformalnih grupa građana okupljenih u
Koaliciju za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, potom EKO-BiH mreže, a onda su
tu i prijatelji iz regiona i svijeta. Smatramo da je ideja Koalicije jedna od
najljepših stvari koja se desila u novijoj aktivističkoj historiji Bosne i
Hercegovine. Kada naši saborci na Bunskim kanalima organizuju događaj,
aktivisti i aktivistice iz Kruščice kod Viteza, Travnika, Sarajeva, Fojnice,
Kaknja, Jablanice, doline Neretvice i ostalih mjesta stižu kako bi pružili
podršku. Kada su Sara i Sunčice dobile tužbe, primile su putem Facebook
stranica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, Kaolicije za zaštitu
rijeka Bosne i Hercegovine i društvenih mreža ostalih članica ogromno puno
poruka podrške i upita o načinima na koji im se može pomoći, što je svima nama
od velikog značaja.
Svjesne da
stoje na pravoj strani, braneći rijeku na kojoj su odrasle, i uz ogromnu
podršku ekoloških saboraca i saborkinja, Sara i Sunčica se odlično nose sa svim
izazovima i još odlučnije nastavljaju borbu za konačni spas Kasindolske rijeke.
U zaštitu
Sunčice i Sare stale su mnoge domaće i strane organizacije, ali da li to ima
nekog uticaja na sudstvo i samu tužbu sa kojom su mlade djevojke suočene?
Više od 145
domaćih i međunarodnih udruženja i neformalnih grupa građana, s nekoliko
desetina hiljada članova i stotinama hiljada simpatizera, potpisalo je otvoreno
pismo koje smo uputili na relevantne domaće i međunarodne aktere, pruživši na
taj način podršku Sunčici i Sari. Imamo posljednji primjer gdje je Ministarstvo
za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine uputilo zvanični dopis Green
Invest/BUK d.o.o. zatraživši zaštitu mladih aktivistica i odustajanje od
izgradnje malih hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci. To predstavlja
svojevrsni presedan i naznaku, nadamo se, da se domaće institucije konačnu
bude.
Mi očekujemo
samo da Sud odlučuje na osnovu prezentovanih dokaza i utvrđenih činjenica i da da
će štititi slobodu izražvanja i pravo na mišljenje. Mi mislimo da će na kraju pravda
pobijediti, do tada se borimo kao i do sada!